Vujčić: Za izlazak iz krize trebat će nam više od 3 godine

Nakon više godina pada i stagnacije BDP-a u Europi, pa i u Hrvatskoj, jedini izlaz iz krize je rast BDP-a za što su potrebne nove investicije, zapošljavanje i izvoz, ali s obzirom na veliku neravnotežu između sjevera i juge Europe te u ovom trenutku slabu perspektivu rasta, za izlaz iz krize trebat će više od dvije do tri godine, ocjena je zamjenika guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića.

Vujčić je tu i druge napomene o financijskom sektoru u Hrvatskoj i okruženju iznio danas na IBM Danu financijskih rješenja 2012 koji je u organizaciji tvrtke IBM Hrvatska okupio stotinjak predstavnika banaka i IT sektora.

Razlike između Sjevera i Juga Europe

Govoreći o bankarskom sektoru u Hrvatskoj i okruženju rekao je kako se bankarski sektor ni ubuduće neće izložiti većem riziku nego sada sve dok se ne dogodi rast BDP-a odnosno nove investicije i izvoz, što je teško očekivati jer svi znaju da moraju izvoziti, ali sve manje ih zna kuda i kome.

Uz to, u Europi je otegotna okolnost, dodao je, i što je stopa nezaposlenosti znatno viša nego je bila u velikoj krizi 1930-ih, a nastala je i velika neravnoteža između sjevera i juga Europe, čak znatno veća nego je između SAD-a i Kine. Za korigiranje ili možda čak i uklanjanje te neravnoteže trebat će dugo godina.

Unatoč svemu tome situaciju danas u Europi odnosno eurozoni i u Hrvatskoj ocijenio je puno boljom nego u studenom prošle godine, čemu je znatno pomogao paket pomoći Grčkoj te se očekuje dalja stabilizacija eurozone.

Što priji ulazak u eurozonu

Važnim je naglasio i da se ulaskom Hrvatske u EU u financijskom sektoru neće ništa značajnije događati jer je taj sektor u sve već uključen preko majki banaka koje u Hrvatskoj drže 90 posto imovine banaka, ali je važno da Hrvatska učini sve da što prije uđe u monetarnu uniju.

To će naravno ovisiti o brojnim vanjskim uvjetima, rješavanju krize u eurozoni i stabilnosti monetarne unije, ali i o hrvatskoj pripremi. Ništa ne dobivamo ako ostanemo izvan te unije, a ulaskom u nju uklanjaju se primjerice tečajni rizici koji su sada jedno od najvećih financijskih opterećenja. Može se dogoditi primjerice, napomenuo je, da se za ulazak u monetarnu uniju od Hrvatske traži da ima manju stopu inflacije od eurozone, što, kaže Vujčić, nije baš logično, ali ako želite da vas prime morate učiniti što traže. Za inflaciju je kazao da je za sada u redu, da u HNB-u očekuju stopu od 2,5 posto što je prihvatljiv porast i što nije problem.

U vezi bankarskog sektora ne očekuje ni da će banke majke smanjivati izloženost prema regiji i Hrvatskoj i, kako su najavile, neće se povlačiti iz zemalja ove regije kao što je bio primjer nekih banaka koje su povukle svoj kapital iz Mađarske. (Hina/jk)

 

 

Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL

 

 

 


Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox