Globalno gospodarstvo pokazuje otpornost uslijed povijesne trgovinske i političke neizvjesnosti
Globalno gospodarstvo pokazalo se otpornijim nego što se očekivalo unatoč stalnim trgovinskim napetostima i političkoj neizvjesnosti, stoji u najnovijem izvješću Svjetske banke o globalnim ekonomskim izgledima – Global Economic Prospects.
Predviđa se da će globalni rast ostati uglavnom stabilan tijekom sljedeće dvije godine, usporavajući na 2,6% u 2026. prije porasta na 2,7% u 2027., što predstavlja reviziju prognoze naviše u odnosu na onu iz lipnja.
Otpornost odražava snažniji rast od očekivanog – posebno u Sjedinjenim Državama – što čini oko dvije trećine revizije prognoze naviše u 2026. Unatoč tome, ako se ove prognoze ostvare, 2020-e bi se mogle pokazati kao desetljeće najslabijeg globalnog rasta od 1960-ih. Izvješće pokazuje da spori tempo rasta povećava jaz u životnom standardu diljem svijeta: krajem 2025. gotovo sva razvijena gospodarstva imala su dohodak po glavi stanovnika veći od razine iz 2019., dok je otprilike jedno od četiri gospodarstva u razvoju imalo niži dohodak po glavi stanovnika.
U 2025. rast je bio podržan naglim porastom trgovinske razmjene uoči promjena politika i brzih prilagodbi u globalnim lancima opskrbe. Očekuje se da će ti poticaji izblijedjeti u 2026. kako se trgovina i domaća potražnja budu smanjivali. Međutim, prema izvješću, ublažavanje globalnih financijskih uvjeta i fiskalna ekspanzija u nekoliko velikih gospodarstava trebali bi pomoći u ublažavanju usporavanja. Predviđa se da će globalna inflacija pasti na 2,6% u 2026., što odražava slabija tržišta rada i niže cijene energije. Očekuje se da će se rast ubrzati 2027. u skladu s prilagodbom trgovinskih tokova i smanjenjem neizvjesnosti politika.
Sa svakom godinom koja prolazi, globalno gospodarstvo postaje manje sposobno generirati rast i čini se otpornije na neizvjesnosti politika“, rekao je Indermit Gill, glavni ekonomist Grupacije Svjetske banke i viši potpredsjednik za razvojnu ekonomiju. „No, ekonomska dinamika i otpornost ne mogu se dugo razilaziti bez destabilizacija javnih financija i sustava kreditiranja…
Očekuje se da će rast u zemljama u razvoju usporiti na 4% u 2026., prije nego što se poveća na 4,1% u 2027. kako se trgovinske napetosti budu smirivale, cijene roba stabilizirale, financijski uvjeti poboljšali, a investicijski tokovi ojačali. Predviđa se da će rast biti veći u niže razvijenim zemljama, dosegnuvši prosjek od 5,6% u razdoblju 2026.–2027. Međutim, to neće biti dovoljno da se smanji jaz dohotka između zemalja u razvoju i razvijenih gospodarstava.
Ovi trendovi mogli bi dodatno intenzivirati izazov stvaranja radnih mjesta s kojim se suočavaju zemlje u razvoju, gdje će 1,2 milijarde mladih ljudi dosegnuti radnu dob tijekom sljedećeg desetljeća. Prevladavanje izazova zapošljavanja zahtijevat će sveobuhvatan politički napor usmjeren na jačanje kapitala, poboljšanje poslovnog okruženja i mobilizaciju privatnog kapitala.
Osim toga, zemlje u razvoju moraju ojačati svoju fiskalnu održivost, narušenu višestrukim šokovima i rastućim troškovima servisiranja duga. Izvješće pruža analizu korištenja fiskalnih pravila kako bi se pomoglo u upravljanju javnim financijama, što je povezano sa snažnijim rastom, većim privatnim ulaganjima i stabilnijim financijskim sektorima.
S javnim dugom na najvišoj razini u više od pola stoljeća, vraćanje fiskalne vjerodostojnosti postalo je gorući prioritet“, rekao je M. Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Grupacije Svjetske banke. „Dobro osmišljena fiskalna pravila mogu pomoći vladama da stabiliziraju dug i učinkovitije odgovore na šokove…
PS/LB
