Očekuje se rast od 2,8 % insolventnosti poduzeća na globalnoj razini u 2026. godini
U 2026. godini očekuje se da će se insolventnost poduzeća ponovno lagano povećati u kontekstu postupnog smanjenja troškova financiranja.
Iza ove prividne stabilizacije i dalje se krije visoka razina nestabilnosti, posebno u građevinskoj, kemijskoj i tekstilnoj industriji. Povećanje kamatnih stopa na poslovne kredite od samo 25 baznih bodova bilo bi dovoljno da poremeti trend smanjenja.
Ključni pokazatelji
• +2,8 % – očekivani porast insolventnosti diljem svijeta u 2026. godini
• +2 % – procijenjeni porast u Francuskoj (u skladu sa stvaranjem novoosnovanih poduzeća) i u Ujedinjenom Kraljevstvu
• +4 % – očekivani porast u Sjedinjenim Državama zbog sektora osjetljivih na nedavne politike, poput carina
• +1 % – prognoza u Njemačkoj, obilježena slabom privatnom aktivnošću unatoč državnim poticajima
• –2 % – procijenjeni pad insolventnosti u Italiji, zbog smanjenja broja aktivnih tvrtki
• –3 % – očekivani pad u Španjolskoj, uz podršku poboljšanog makroekonomskog zamaha
• 25 baznih bodova – kritični prag koji bi mogao izazvati porast insolventnosti diljem svijeta i održati rast na +4–5 % u 2026.
„2026. bi trebala ponuditi predah, a ne poboljšanje. Broj insolventnosti neće pasti – jednostavno će prestati ubrzavati. Ako bi se kamatne stope smanjivale sporije nego što se očekivalo, stabilizacija bi odmah nestala“, izjavio je Jonathan Steenberg, Coface ekonomist za Ujedinjeno Kraljevstvo, Beneluks i nordijske zemlje.
2026.: zavaravajuća stabilizacija
Nakon tri godine kontinuiranog rasta, 2026. godina trebala bi označiti razdoblje smirenosti. Insolventnosti će nastaviti rasti, ali sporijim tempom, uz pomoć postupnog ublažavanja kamatnih stopa i uvjeta kreditiranja. Međutim, stabilizacija ostaje krhka – razine duga su visoke, marže komprimirane, a najizloženiji sektori i dalje pokazuju znakove napetosti.
Europa: stabilizacija snažno ovisi o troškovima financiranja
Očekuje se da će Njemačka (+1 %), Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo (+2 %) ostati na visokoj razini insolventnosti, dok će Španjolska (–3 %) imati koristi od jačeg makroekonomskog zamaha. Italija (–2 %) će uglavnom profitirati od statističkih učinaka proceduralnih reformi. U Nizozemskoj (+4 %) porast će odražavati povratak na razine bliske onima prije pandemije. Europa ostaje izrazito osjetljiva na troškove kredita, koji će uvelike odrediti kretanja u 2026. godini.
Sjeverna Amerika i Azija-Pacifik: relativni predah, ali različiti trendovi
U Sjedinjenim Državama (+4 %) insolventnosti će i dalje rasti zbog usporavanja gospodarstva i povećanja tarifa, dok će Kanada (–5 %) započeti pad nakon produljenog ciklusa rasta. U azijsko-pacifičkoj regiji, Japan (+7 %) ostaje pogođen višim kamatnim stopama i ranjivim sektorima, dok se za Australiju (+0,5 %) očekuje stagnacija nakon snažne postpandemijske normalizacije. Lokalni monetarni, sektorski i regulatorni šokovi nastavit će oblikovati insolventnosti u 2026. godini.
Povećanje od 25 baznih bodova bilo bi dovoljno za preokret trenda
Očekivana stabilizacija u 2026. godini ovisit će o daljnjem ublažavanju kamatnih stopa, no ravnoteža ostaje nestabilna. Tvrtke su i dalje vrlo osjetljive na trošak kredita nakon godina prekomjernog zaduživanja. Povećanje kamatnih stopa od 25 baznih bodova moglo bi ponovno pogurati globalne insolventnosti na +4–5 %, slično razini iz 2025. godine. Najviše bi bila pogođena europska gospodarstva s većim udjelom duga s promjenjivom kamatnom stopom te sektori s niskim kapacitetom servisiranja duga – građevinarstvo, kemikalije i tekstil. To potvrđuje da će u 2026. godini putanja insolventnosti više ovisiti o tempu monetarne prilagodbe nego o samom gospodarskom rastu.
