Kraj jedne ere: Fortenova grupa se rješava legendarnih brendova, evo tko su novi vlasnici

Fortenova grupa ulazi u završnu fazu transformacije koja će iz temelja promijeniti gospodarsku sliku regije. Nakon prodaje Leda i poljoprivrednog sektora, na redu su Jamnica i PIK Vrbovec, a vrijednost transakcija mogla bi dosegnuti nevjerojatne dvije milijarde eura.

Dobar dio vrijednosti operacija spajanja i preuzimanja u Hrvatskoj posljednjih se nekoliko godina odigravao u režiji Fortenova grupe kao prodavatelja. Samo prodaje operativnih kompanija (od segmenta smrznute hrane i poljoprivrede, do ulja i namaza) koje su od 2021. naovamo realizirane ili ugovorene teške su približno 1,2 milijarde eura.

A kako stvari stoje, Grupa će dati glavni pečat M&A tržištu i u 2026. Pritom bi prva polovica godine trebala biti u znaku konačnog zaključenja dviju nedavno ugovorenih kupoprodaja koje još čekaju regulatorne suglasnosti, a drugo polugodište bi mogla obilježiti dva nova “deala”.

Realiziraju li se, ugrubo se računa da bi se vrijednost dezinvestiranih tvrtki mogla popeti na blizu dvije milijarde, a portfelj Grupe bi se više-manje sveo na “retail” biznis te s njim povezanu logistiku i komercijalne nekretnine.

Popis interesenata

Nakon što je sredinom studenoga sa Žito grupom ugovorena kupoprodaja 100-postotnog udjela u Zvijezdi, uprava Fortenove na čelu s glavnim izvršnim direktorom Fabrisom Peruškom krajem siječnja ove godine potpisala je i kupoprodajni ugovor za ostatak segmenta proizvodnje ulja i namaza, prepuštajući zrenjaninski Dijamant MK Grupi iz Srbije. O oba se preuzimanja šuškalo i prije službene objave parafiranja ugovora.

Jednako tako, da je u fazi konkretiziranja i plan dezinvestiranja još dviju proizvodnih kompanija, PIK-a Vrbovec i Jamnice, u poslovnim su krugovima glasine kolale i prije nego što su prošli tjedan zaredali novinski napisi, upiti i očitovanja.

U slučaju PIK Vrbovca potvrđeno je da su u tijeku aktivnosti vezane uz moguću transakciju. Iz Bosqar Investa su putem burzovne obavijesti potvrdili da su trenutačno “u fazi razmatranja koja uključuje i proces dubinskog snimanja poslovanja PIK Vrbovca kao jedne od potencijalnih investicijskih prilika”.

Poslovne odluke rezultirale su refinanciranjem duga i njegovim smanjenjem s 1,2 milijarde na 650 milijuna eura, kažu u kompaniji.

Iz Fortenove su poručili tek da će “u trenutku kada budu raspolagali za javnost relevantnom informacijom” to transparentno i komunicirati, ali smjer su naznačili konstatacijom da je “poslovanje kompanije PIK Vrbovec vezano uz poljoprivredni sektor, odnosno uz djelatnosti koje više nisu strateški smjer Grupe”.

Financijaši s kojima smo razgovarali u vezi s pričom o PIK-u uglavnom kažu da su im jasniji motivi vlasnika (prodavatelja) nego kupca. Neki pritom navode izloženosti tog biznisa rizicima pojava bolesti kakve se u našem okruženju čine učestalijima, zatim uvoznih lobija, a u perspektivi i utjecaja sporazuma EU-Mercosur.

Drugi pak kažu kako Bosqar funkcionira kao agilan “private equity” fond s hranom kao jednom od poslovnih vertikala (u kojoj su već Panvita i Mlinar), ali dvoje oko potencijala rasta u crvenom mesu, pogotovo u kontekstu cijene koja se spominje u kuloarima.

No, Bosqar Invest u svom očitovanju ističe kako je “kontinuirano u potrazi za potencijalnim investicijskim prilikama te sudjeluje u procesima dubinskog snimanja ciljanih društava koja bi se (…) uklopila u postojeći poslovni model grupacije kojom upravlja”.

Zona urbanih legendi

O Jamnici su u Fortenovi ponešto suzdržaniji, pa tako među djelatnostima na koje je usmjeren fokus FNG-a uz maloprodaju, logistiku i komercijalne nekretnine navode i pića. Zasad, kažu, “ne postoji nikakav proces prodaje, ali interes na tržištu za tu kompaniju je kontinuiran”, piše Poslovni.hr.

Medijski su već “adresirani” i neki interesenti. Uz Coca-Colu HBC, koja apetite prema Jamnici ima još iz vremena Agrokora Ivice Todorića, spominju se i Pepsi te češka grupacija Mattoni 1873 koja je ranije u regiji akvizirala Knjaz Miloš. Opcija je i njihovo savezništvo.

Pita li se investicijske bankare, za Jamnicu ne bi trebalo manjkati pretendenata. Kao uvjerljivi lider na tržištu mineralne i izvorske vode čiji se tržišni udjel i danas procjenjuje na više od 80 posto, strukturirani proces njezine prodaje vjerojatno bi privukao i još ponekog jakog europskog igrača kakav je, primjerice, Danone (Evian), kaže nam jedan sugovornik.

Fortenovina divizija pića uz Jamnicu obuhvaća i Sarajevski kiseljak te tvornicu za punjenje mineralne vode Fonyódi u Mađarskoj. Prema grubim procjenama (a jedino takve su u opticaju), potencijalna prodaja Jamnice odnosno tog biznis segmenta za Fortenova grupu bi izgledno donijela i dosad najveći prodajni utržak. U financijskim krugovima okvirno se barata rasponom između 650 i 700 milijuna eura, ali iole pouzdanije procjene teško da su moguće dok još nisu poznati rezultati za 2025.

Kako bilo, neki će se pritom sjetiti stare epizode nesuđene prodaje Jamnice još iz vremena kad je – da se dogodila – i povijest nekadašnjeg koncerna možda mogla otići drugim smjerom.

Konkretno, da je Ivica Todorić prije desetak godina na navodno 550 milijuna eura nuđenih od Coca-Cole HBC bio malo fleksibilniji u traženju 800 milijuna. Doduše, u kontekstu potencijalnih prilika da izbjegne eskalaciju krize Agrokora tvrdi se i da je u međuvremenu, a prije kaotičnog raspleta, Todorić propustio još jednu šansu da ne završi potpunim razvlaštenjem, s Kinezima u glavnoj ulozi. Iz današnje perspektive to je, međutim, zona urbanih legendi ili “što bi bilo kad bi bilo”.

Kad je riječ o aktualnim procesima i realnim scenarijima, u slučaju prodaje Jamnice odnosno divizije pića prilično je izvjesno da bi vrijednost te transakcije nemalo premašila onu od prodaje Poslovne grupe Zamrznute hrane, paketa koji je uz hrvatski Ledo uključivao i Frikom te Ledo Čitluk i koji je na kraju u jesen 2021. prodan za 615 milijuna eura britanskoj grupaciji Nomad Foods.

S rješavanjem “frozen food” divizije počela su se ostvarivati predskazanja iz vremena prije postizanja nagodbe vjerovnika Agrokora o tome kako Fortenova grupa kao cjelina koja uz trgovinu (maloprodaju i veleprodaju) objedinjuje i prehranu i poljoprivredu te sporedne djelatnosti, nema budućnost.

Tko god dođe u poziciju da upravlja Fortenovom može izvući novac samo rasprodajom njezinih dijelova, rekao je tada (2019.) Goranko Fižulić, nekadašnji ministar gospodarstva koji je u vrijeme izvanredne uprave i implementacije nagodbe bio jedan od najangažiranijih kroničara zbivanja oko kompanije.

U to doba nije se moglo predvidjeti vanjske šokove koji su uslijedili najprije s Covid-19 pandemijom i pratećim poremećajima opskrbnih lanaca, a potom i ruskom agresijom na Ukrajinu i pratećim sankcijama Rusiji, uključujući i ruske banke kao najveće dioničare Fortenove. Problem sankcioniranih dioničara samo je dodatno zakomplicirao put kompanije u mirnije vode u pogledu održivog financiranja i razvoja.

Prodaja agri biznisa (Belje, Vupik, PIK Vinkovci i još tri manja društva) kao druga mega transakcija tako je zapravo bila i uvjetovana skupim financijskim aranžmanom s američkim HPS-om, iako to ne znači da se i bez toga ne bi išlo u smjeru prodaje.

Proces započet prije dvije godine zaključen je u lanjskome siječnju prodajom Podravki za 333 milijuna eura. Dva mjeseca kasnije Badelu 1862 je prepuštena Agrolaguna, a u okviru fokusiranja Grupe na temeljne djelatnosti Mercator je ljetos dogovorio prodaju ovisnog društva Mercator-Emba.

Veličine tih transakcija nisu objavljene, kao ni u slučaju znatno većih ugovorenih transakcija Zvijezde i Dijamanta, za koje izvori na koje se pozivaju mediji tvrde da se radi o približno sto milijuna (Zvijezda), odnosno između 100 i 150 milijuna eura (Dijamant).

Zaposlenih 20 tisuća manje

Kako su te dvije transakcije zasad samo ugovorene, a ne i konačno zaključene, one bi se trebale odraziti tek na izvješća Fortenova grupe za 2026. Istodobno, prodaje agro biznisa Podravki i Agrolagune Badelu neke su od operacija koje će se vidjeti na brojkama za 2025. To, uz ostalo, vrijedi i za broj zaposlenih.

Nakon što je 2024. zaključena s ukupno njih 43.826, u kompaniji nam kažu da Grupa danas ima oko 40 tisuća zaposlenih, usporedbe radi, u zadnjoj godini uoči kraha Agrokora bilo ih je 58 tisuća.

Promjene, međutim, nisu jednosmjerne. Primjerice, paralelno s oko 2400 zaposlenih koji više nisu dio FNG-a već Grupe Podravka, određeni broj zaposlenih se preselio iz Energije Naturalis u Fortenovu kao rezultat organizacijskog preslagivanja, stjecanjem društva ENNA Fruit zajedno s pet njegovih ovisnih društava.

Također, Fortenova grupa je od vlasnika preuzela i Kenty Adriju (nabava i veleprodaja robe široke potrošnje) te tvrtku Naturala za proizvodnju pasteriziranog voća i povrća za privatne robne marke. Osim na broj zaposlenih, ta su stjecanja imala i suprotan učinak od procesa dezinvestiranja na poslovne prihode.

U kompaniji ističu kako su poslovne odluke koje su donijeli u proteklom razdoblju, među ostalim, rezultirale refinanciranjem duga i njegovim smanjenjem s 1,2 milijarde na 650 milijuna eura. Isto tako, tvrde da je u 2025. ostvarena najveća operativna dobit EBITDA u povijesti Fortenova grupe.

Na upit koliko bi ona približno trebala iznositi za 2025. i na koliko je s obzirom na usporedno smanjenje duga lani sveden omjer zaduženosti nismo dobili odgovor.

Prema posljednjim dostupnim izvješćima, u 2024. je operativna dobit na 6,5 posto povećane konsolidirane prihode iznosila oko 340 milijuna eura (naspram 251 godinu prije), a u izvješću o održivosti za tu godinu navedeno je da je omjer zaduženosti i operativne dobiti spušten ispod 2,8 te su u prvom kvartalu 2025. s financijskom zajednicom započeti intenzivni razgovori oko novog refinanciranja.

Ono je u srpnju i realizirano aranžmanom s UniCreditom, čime su uvjeti financiranja kompanije znatno poboljšani.

Danas se zadužujemo po tržišnim uvjetima. Naime, Fortenova grupa danas ima razinu zaduženosti koja joj omogućuje uvjete financiranja kakve imaju kompanije s investicijskim kreditnim rejtingom, poručuju iz Uprave ne precizirajući ni uvjete ni razinu zaduženosti. No, prema svemu omjer neto duga i operativne dobiti mogao bi biti i osjetno ispod 2x.

Iz kompanije su se pohvalili i da su u protekle dvije godine u povećanje plaća uložili po 100 milijuna eura, kao i da je u kapitalne investicije usmjereno po 100 milijuna godišnje.

Taj će se trend nastaviti jednakim intenzitetom pri čemu se broj kompanija u portfelju smanjio pa će i pojedinačni učinak ulaganja po kompanijama biti i veći, kažu. Aktualni proces dezinvestiranja ponajprije je upravo u funkciji najavljivanog investicijskog zamaha u biznisu koji je definiran kao glavni fokus.

Optimizacija portfelja i pojednostavljenje strukture u osnovi se uklapa i u svojedobne najave Pavla Vujnovca vezane uz javnu ponudu dionica i izlazak FNG-a na burzu. Zasad nema naznaka da je to baš bliski horizont, ali načelan stav o izboru tržišta i dalje ne ide prema domaćem terenu.

Fortenova je najveći privatni poslodavac u državi i užoj regiji. Međutim, i više od te činjenice Grupu u kontekstu radara javnosti posebnom čini geneza njezina nastanka.

Konkurentska utakmica

S obzirom na veličinu Fortenova grupe, vlasničku strukturu koja nas veže za Nizozemsku te strana tržišta na kojima već danas poslujemo, naš će interes i nadalje biti veća i likvidnija tržišta kapitala, poručuju.

Iako je u pogledu investicija svojedobno isticano kako to ne isključuje ni širenje u regiji, zasad je izglednije da je prioritet “nadoknađivanje” višegodišnjeg razdoblja investicijskih ograničenja odnosno nedovoljno investiranja u maloprodajnu mrežu, kako Konzumove koja broji više od 600 trgovina, tako i Mercatorove.

Ozbiljan ulagački ciklus je s obzirom na konkurentsku utakmicu nužan, a s obzirom na veličinu mreže to već na obnovu i/li modernizaciju desetak posto mreže godišnje iziskuje poprilične CAPEX-e, kaže jedan financijaš.

Sužavanje glavnog fokusa na retail biznis i prateće logističke funkcije taj sugovornik vidi kao logičan korak jer to uz Fortenovin tržišni položaj u užoj regiji znači “kontrolu polica i pregovaračku moć”.

Podsjeća da poslovna grupa Maloprodaje i veleprodaje nosi i najveći dio operativne dobiti Grupe. A vezano uz moguće razmatranje javne ponude dionica, napominje kako bi s aspekta vlasnika moglo biti zanimljivo ponuditi 15-20 posto vlasništva i u svjetlu obveza malteške tvrtke Open Pass vezanih uz financiranje svojedobne ponude preuzimanja Fortenove odnosno otkupa DR-ova (potvrda o vlasništvu).

Pitanje koje se pritom nameće je koliko vrijedi maloprodajni portfelj Fortenove? Ili, kolika je približno vrijednost biznisa Fortenove nakon što su dosad realizirane ili ugovorene približno 1,2 milijarde eura vrijedne prodaje nekih drugih operativnih kompanija i što bi se u scenariju prodaje Jamnice i PIK Vrbovca taj iznos mogao približiti dvije milijarde?

Kako iole ažurnijih javno dostupnih podataka zasad nema, naši sugovornici uglavnom nisu skloni izlaziti ni s okvirnim procjenama. Jedan se umjesto toga prisjetio procjene vrijednosti svih tadašnjih kompanija sustava Agrokor iz vremena uoči nagodbe (iz ožujka 2018.), prema kojoj je vrijednost raspoloživa za vjerovnike tada procijenjena u rasponu od 1,8 do 3,8 milijardi eura.

Koliko danas vrijedi?

Drugi je priči o dezintegraciji Fortenove dao posve drugu optiku pomalo neočekivanim kviz pitanjem: jesu li ti procesi bili dodatni čimbenik inflacije? Snažan godišnji skok cijena smrznutog voća i povrća, sladoleda i ribe koji je posebice bio izražen u 2022. kao prvoj punoj godini u kojoj je tržišni lider Ledo bio pod upravljanjem Nomad Foodsa (48, 33, 31 i 28%) potiče maštu, ali je premalo za zaključke.

Inače, u privatnim kompanijama koje nisu listane na burzi izrazito predominantni vlasnici često imaju komfor da više-manje biraju hoće li i koliko toga otkriti, i u kojem trenutku.

I Fortenova grupa danas je privatna nelistana kompanija u kojoj samo nekoliko postotaka temeljnog kapitala nije u rukama jednog vlasnika (Vujnovčeva Open Passa). No, svaka sličnost s “običnim” kompanijama tih obilježja tu prestaje.

Ona je ipak najveći privatni poslodavac u državi i užoj regiji. Međutim, i više od te činjenice Fortenova grupu u kontekstu radara javnosti posebnom čini geneza njezina nastanka.

Prije svega u smislu državne intervencije i donošenja posebnog zakona kojim je početkom travnja 2017. reguliran insolvencijski postupak izvanredne uprave – za trgovačka društva od sistemskog značaja za RH, a zapravo za Agrokor. PS/SM