Cillian Lohan, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva/Europski gospodarski i socijalni odbor: U svijetu kojim vladaju algoritmi - civilno društvo je glas razuma

Danas imamo čast razgovarati s Cillianom Lohanom, novoizabranim predsjednikom Skupine organizacija civilnog društva, jedne od triju skupina koje čine Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC, dalje u tekstu EGSO). Gospodin Lohan već je dugo prepoznat po svojoj predanosti kružnom gospodarstvu, održivosti, građanskom sudjelovanju i jačanju participativne demokracije u Europskoj uniji. Na početku njegova mandata očekivanja su velika u pogledu uloge koju civilno društvo može imati u suočavanju s ključnim izazovima poput klimatske tranzicije, socijalne uključenosti, digitalne transformacije i obnove povjerenja u europske institucije.

U intervjuu za časopis Udruga.hr i portal Poslovni savjetnik razgovaramo o njegovoj viziji i prioritetima te inicijativama koje planira provesti kako bi podržao otporniju i participativniju Europsku uniju.

Poslovni savjetnik: Čestitamo na imenovanju. Koji su vaši glavni prioriteti kao novog predsjednika Skupine organizacija civilnog društva?

Moj glavni prioritet kao predsjednika Skupine organizacija civilnog društva jest osigurati da kao predstavnici civilnog društva dobro funkcioniramo kao skupina i da svojim radom ostvarujemo utjecaj na oblikovanje politika EU-a. Skupina je zajednički razvila program rada za ovaj mandat, koji se usredotočuje na široka i važna pitanja poput demokracije, mira te koncepta održivih i otpornih zajednica. Također ćemo se zalagati za proračun EU-a za razdoblje 2028.–2034. koji jača europski projekt i donosi konkretne rezultate za demokraciju, civilno društvo i socijalnu uključenost.

Poslovni savjetnik: Kako vidite razvoj uloge civilnog društva u trenutačnoj političkoj i društvenoj klimi u Europi?

Razmislimo tko smo mi kao civilno društvo. Mi smo građani koji su aktivni i angažirani u svojim zajednicama i sektorima putem organizacija civilnog društva. Nismo vezani uz političke interese ni stranačku politiku. Razumijemo da su sektori i zajednice međusobno povezani. Naša skupina uključuje predstavnike različitih sektora, poput zaštite okoliša, poljoprivrede, obrtništva, mladih te zaštite potrošačkih i ljudskih prava. Zato na vrlo praktičan način razumijemo da se sve te različite zajednice oslanjaju jedna na drugu i ovise o suradnji.

U svijetu kojim vladaju naslovi i algoritmi, gdje populizam i stranke koje nude pretjerano pojednostavljena rješenja za složene probleme potiču razjedinjenost, polarizaciju i ekstremizam, civilno društvo je glas razuma. 

Kao građani možemo napraviti razliku-radeći u organizacijama civilnog društva u našim zajednicama kako bismo oblikovali sadašnjost i osmislili budućnost

Po svojoj prirodi, kao predstavnici civilnog društva, vidimo da dugoročno razmišljanje donosi stabilnost. Razumijemo da zajednički rad čini naše zajednice i naše demokracije održivima i otpornima. Znamo da uspjeh proizlazi iz toga da se naša društva ne vode samo pravilima, već ljudima, solidarnošću, međusobnim dijeljenjem i podrškom.

Civilno društvo mora biti u središtu donošenja odluka jer pružamo drukčiju – ako ne i jedinstvenu – perspektivu organizacija koje djeluju na terenu. Zato će naša skupina nastaviti promicati participativnu demokraciju i uključivanje civilnog društva u oblikovanje politika EU-a, ne samo u jednom specifičnom području, već u svim područjima politika.

Civilno društvo mora biti u središtu donošenja odluka jer pruža jedinstvenu perspektivu organizacija koje djeluju na terenu i izravno predstavljaju građane.

Poslovni savjetnik: Koja će biti vaša strategija za jačanje dijaloga između institucija EU-a i građana te obnovu povjerenja javnosti u EU?

Mi kao Skupina organizacija civilnog društva možemo dati svoj doprinos jačanju dijaloga između institucija EU-a i građana.

EGSO predstavlja strukturirani oblik poticanja dijaloga. Utemeljen je Ugovorima EU-a, što mu daje legitimitet među institucijama. Svakodnevno naš rad u Bruxellesu ima za cilj osigurati da se perspektive građana i organiziranog civilnog društva uzmu u obzir u zakonodavstvu i aktualnim raspravama. Zapravo, putem svojih mreža 329 članova EGSO-a doseže više od 90 milijuna ljudi, odnosno jednog od pet građana EU-a.

Također pozivamo partnere i građane da posjete Odbor te organiziramo partnerske događaje o prioritetnim temama. Skupina trenutno radi na dva konkretna projekta u tom pogledu: tematskoj konferenciji u Larnaci (Cipar) i drugoj u Corku (Irska), u sklopu aktualnog ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije i nadolazećeg irskog predsjedanja. Ti će događaji okupiti građane te predstavnike nacionalnog i europskog civilnog društva i institucija. Ujedno će istaknuti konkretne razloge zašto su otporne zajednice u samom srcu europskog projekta, braneći i promičući temeljne europske vrijednosti poput demokracije i vladavine prava.

Jedan od brojnih primjera kako koristimo svoj položaj utvrđen Ugovorima EU-a kako bismo pojačali glas civilnog društva jest činjenica da smo zagovarali uključivanje međugeneracijskog razmišljanja u oblikovanje politika. U tu smo svrhu integrirali strukturirani dijalog s mladima i njihovo sudjelovanje u naš rad. Predložili smo i pomogli organizirati Okrugle stolove mladih o klimi i održivosti, dovodeći organizacije mladih u izravan dijalog s europskim povjerenicima.

Unutar EGSO-a Skupina za vezu pruža okvir za politički dijalog i suradnju između naših članova i europskih organizacija i mreža koje nisu zastupljene u Odboru.

Svjestan sam da je ključno omogućiti da se svi glasovi čuju na razini EU-a. Davanje prostora onima koji nisu lobisti i koji obično nisu dio briselskog procesa donošenja odluka presudno je za očuvanje i obnovu povjerenja u institucije te za jačanje demokratske legitimnosti EU-a.

Održivi razvoj i Europski zeleni plan trebaju se vratiti na vrh političkog programa EU-a, ali uz pravedan pristup koji štiti najranjivije skupine.

Poslovni savjetnik: Civilno društvo je pod pritiskom u mnogim regijama. Kako ćete se suprotstaviti sužavanju demokratskog prostora i prijetnjama temeljnim pravima te kako ćete poboljšati uključivanje i zastupljenost ranjivih i marginaliziranih skupina?

Postoje temeljni preduvjeti kako bi civilno društvo moglo djelovati. To uključuje mogućnost pristupa odgovarajućem financiranju i resursima za naš rad. Ta sredstva moraju biti lako dostupna i ne smiju biti uvjetovana ograničenjima u pogledu rezultata rada organizacije ili sadržaja koji proizvodi. Naša je uloga kao civilnog društva isticati ono što dobro funkcionira, ali i biti slobodni kritizirati ono što ne funkcionira. To postaje još snažnije kada, kao civilno društvo, možemo ponuditi jasan alternativni put naprijed.

U tom smo smislu nedavno usvojili mišljenje EGSO-a kojim pozdravljamo nadolazeći program AgoraEU, koji poziva na veća financijska sredstva za kulturu, medije i civilno društvo u okviru proračuna EU-a za razdoblje 2028.–2034.

Unutar EGSO-a uspostavili smo tijelo koje se posebno bavi temeljnim pravima i vladavinom prava (FRRL). Članovi Skupine organizacija civilnog društva aktivni su u tom tijelu s ciljem praćenja i procjene stanja u tom području u državama članicama EU-a te izrade izvješća utemeljenih na činjenicama. Skupina posjećuje države članice i održava kontakte s nacionalnim organizacijama civilnog društva. Naravno, naši članovi, koji dolaze iz svih država članica, također pomažu u jasnom prepoznavanju prijetnji i problema. Izvješća skupine FRRL koristimo kako bismo skrenuli pozornost na ta pitanja na razini EU-a.

U programu rada Skupine organizacija civilnog društva za razdoblje 2025.–2028. nastavljamo se usredotočivati na marginalizirane skupine jer znamo da naša skupina pruža jedinstvenu priliku za jačanje njihova glasa.

Financiranje civilnog društva mora biti dostupno i neovisno, bez ograničenja koja bi utjecala na njegovu slobodu kritike i djelovanja.

Poslovni savjetnik: Zelena tranzicija i dalje je jedan od najhitnijih izazova. Kako će Skupina organizacija civilnog društva doprinijeti osiguravanju pravedne i pravične tranzicije za sve?

Zelena agenda, a posebno Europski zeleni plan, suočava se s golemim izazovima. Prije svega, treba istaknuti da se prijetnja klimatskog sloma već osjeća diljem država članica. Požari, poplave i ekstremni vremenski uvjeti postaju sve učestaliji i sve razorniji. Također se suočavamo s velikim izazovima kada je riječ o vodi, ključnom osnovnom resursu svakog društva. Onečišćenje zraka i degradacija tla i dalje predstavljaju ozbiljne probleme. Izazovi su ogromni.

Zelena agenda uspostavljena je kako bi se ti problemi riješili u korist cijelog društva, s ciljem da naše gospodarstvo postane moderno, resursno učinkovito i konkurentno. 

Iskustvo pokazuje da su zelene politike često imale kažnjavajući učinak na najranjivije u društvu i pridonijele krizi troškova života za većinu radnih obitelji i pojedinaca. 

Razumljivo je da je takvo iskustvo mnoge udaljilo od ideje zelene tranzicije. Ipak, uvjeren sam da bi odustajanje od ambicija Europskog zelenog plana imalo razorne posljedice za cijelo društvo.

Ključno je da promijenimo način razmišljanja o potrebi zelene tranzicije. Oni koji su ostvarili goleme profite iskorištavanjem okoliša i nanošenjem štete klimi trebali bi biti prvi na koje će se usmjeriti financiranje takve agende. Kažnjavajući porezi na ponašanje potrošača trebali bi se uvoditi samo kada taj potrošač ima održivu zelenu alternativu.

Skupina organizacija civilnog društva pozvat će donositelje odluka da održivi razvoj i Europski zeleni plan ponovno stave na vrh politike EU-a. 

Borit će se za praktične inicijative poput modela kružnog gospodarstva, koji uključuje dijeljenje, najam, ponovnu uporabu, popravak, obnovu i recikliranje postojećih materijala i proizvoda što je dulje moguće, kako bismo se usredotočili na stvaranje prosperiteta u zajednicama. Ja ću biti izvjestitelj za mišljenje koje je zatražila Europska komisija o nadolazećem Zakonu o kružnom gospodarstvu, jer je naše stručno znanje u ovom području prepoznato.

Istaknut ćemo da ulaganje u pružanje zelenih i održivih alternativa našim društvima potiče tranziciju. Kada te alternative budu uspostavljene, tada je opravdano financijski sankcionirati one koji ne koriste zelenu opciju. No prije toga zalagat ćemo se za davanje prioriteta, ulaganje i potporu zajednicama koje žele živjeti u skladu s planetarnim granicama.

Također želim naglasiti da za nas Zeleni plan i agenda održivosti predstavljaju smjernice koje EU treba slijediti u nadolazećim godinama jer nadilaze isključivo okolišne ciljeve. 

Agenda održivosti, razrađena kroz 17 ciljeva održivog razvoja, dosljedna je strategija koja obuhvaća više dimenzija: gospodarsku, socijalnu, okolišnu, demografsku i demokratsku. To je uravnotežena, ali ambiciozna agenda usmjerena prema budućnosti, prema 2030. godini.

Poslovni savjetnik: Kakvo biste nasljeđe željeli ostaviti na kraju svojeg mandata?

Na kraju svojega mandata volio bih da smo pomogli stvoriti Europsku uniju koja se doista osjeća kao da pripada svima nama – EU koja vjeruje u sebe, koja nije savršena, ali ima snage (veliko unutarnje tržište i jedinstvenu valutu, uspješne politike poput zajedničke poljoprivredne i kohezijske politike), otpornost (dovoljno je pogledati kako je EU odgovorila na pandemiju COVID-19) i vrijednosti (zaštitu demokracije i vladavine prava).

Volio bih da prepoznamo kako smo zajednica desetaka tisuća zajednica s više sličnosti nego razlika. 

Kao građani možemo napraviti razliku radeći zajedno u organizacijama civilnog društva u našim zajednicama kako bismo oblikovali sadašnjost i osmislili budućnost ispunjenu nadom. 

Ne prepustimo drugima da odlučuju o tome u kakvom ćemo svijetu živjeti; odvojimo vrijeme da inzistiramo da naša vizija pravedne, uključive EU koja donosi koristi zajednicama i otpornog društva postane stvarnost. Živimo u složenim vremenima, ali civilno društvo može i mora biti dio rješenja. To dugujemo sebi i budućim generacijama – pronaći pozitivna rješenja! (ps/sm)

Za Udruga.hr razgovarao novinar mr. sc. Goran Jungvirth