Stabilni izgledi za istočnu i srednju Europu: rast između 2,4% i 3,5% u 2026.
2025. godina bila je vrlo jaka godina za dionice tržišta u razvoju. Prihodi su prvi put nakon dugo vremena znatno nadmašili one na razvijenim tržištima, dok su istovremeno obveznice tržišta u razvoju, denominirane u američkim dolarima ili eurima, ostvarile najbolji rezultat na globalnim tržištima obveznica. Hoće li se to nastaviti i u 2026. ili nas ipak očekuje hladan tuš?
Snažni prinosi u 2025.: slijedi li usporavanje tržišta?
Tržišta u razvoju su značajno nadmašila razvijena tržišta dionica
Globalni indeks dionica tržišta u razvoju porastao je za oko 18 % (ako računamo u eurima). S druge strane, razvijena tržišta dionica donijela su oko 10 % manje prinosa (također u eurima), dok je otpornost tržišta dionica u razvoju na geopolitičke utjecaje i pojačane međunarodne napetosti bila značajna. Sektori tehnologije i sirovina bili su među najuspješnijima na tržištima u razvoju. Raspon fluktuacija cijena dionica bio je visok, uglavnom zbog naglih odluka i izjava američke administracije o trgovinskoj i carinskoj politici. Nove američke uvozne carine, primjerice, dovele su do reorganizacije mnogih globalnih lanaca opskrbe i postupno preusmjeravanje dijela proizvodnje iz Kine prema zemljama ASEAN-a. Sukobi, poput rata između Rusije i Ukrajine te izraelskog napada na Iran, privremeno su povećali cijene energije i dodatno potaknuli nesigurnost.
Visoka otpornost tržišta u razvoju
Unatoč tim pritiscima, tržišta u razvoju pokazala su se otpornima, zahvaljujući relativno snažnoj izvoznoj aktivnosti i stabilnoj domaćoj potražnji. Agresivna carinska politika SAD-a usporila je, doduše, rast u sektorima ovisnim o izvozu, ali je zauzvrat potaknula domaću potrošnju te tehnološke inovacije i investicije (ključna riječ: strateška neovisnost).
Čak i u uvjetima povremenih, vrlo visokih američkih carina, Kina je uspjela ostvariti novi izvozni rekord – što je izvanredno postignuće! Očigledno je Peking uspio vrlo brzo preusmjeriti izvoz na druga tržišta, ali i zadržati dio izvoza u SAD kroz „posredovanje“ trećih zemalja. Kineska tržišta dionica značajno su porasla, iako je do kraja godine došlo do konsolidacije. Kriza nekretnina i – dijelom zbog toga – preslaba domaća potražnja i dalje koče gospodarski rast i otežavaju prijelaz s modela rasta temeljenog na izvozu na model rasta temeljen na domaćem gospodarstvu.
Latinska Amerika, Istočna Europa i Jugoistočna Azija na vrhu, Indija na dnu
Još mnogo jače od Kine, 2025. godina bila je izvanredna za Latinsku Ameriku. Tržišta dionica srednje i istočne Europe, kao i Tajvan, zaostajala su tek neznatno, dok su pojedina tržišta – poput Grčke, Slovenije i Rumunjske – ostvarila znatno snažnije rezultate. Među najuspješnijima istaknula se Južna Koreja, s rastom većim od 70 %. Koreja i Tajvan snažno su profitirali od razvoja umjetne inteligencije, ponajprije zahvaljujući rastu dobiti i cijena dionica vodećih poluvodičkih kompanija. Nasuprot tome, Indija – koja je tijekom prošlog desetljeća bila jedan od glavnih izbora međunarodnih investitora – bila je među tržištima koja su zaostajala. Prvi put nakon duljeg razdoblja zabilježeni su i izraženiji odljevi stranog kapitala, dijelom kao posljedica preusmjeravanja ulaganja prema tržištima poput Koreje i Tajvana.
Dobra godina za obveznice tržišta u razvoju
Obveznice tržišta u razvoju denominirane u američkim dolarima i eurima bile su 2025. godine najuspješniji segment globalnog tržišta obveznica. U eurima su donijele prinose od oko 8–9 %, potaknute smanjenjem rizika i padom kamatnih stopa u SAD-u.
Obveznice tržišta u razvoju u lokalnim valutama ostvarile su još veće prinose u svojim matičnim valutama. No zbog znatne deprecijacije tih valuta prema euru, za ulagače koji investiraju u eurima ukupni prinosi uglavnom su se sveli na niski do srednji jednoznamenkasti prinos.
Kako bi mogla izgledati 2026. godina?
Nakon snažne 2025. godine, većina analitičara i istraživačkih kuća u 2026. godini očekuje nastavak rasta cijena na tržištima dionica u razvoju, iako umjerenijim tempom i s manje ujednačenim kretanjima nego prethodne godine
Unatoč tome, potencijal tržišta u razvoju i dalje se ocjenjuje vrlo atraktivim, ponajprije zbog znatno snažnijih gospodarskih izgleda u usporedbi s razvijenim zemlljama. Dok se za industrijske ekonomije očekuje rast od oko 1,5 posto, gospodarstva tržišta u razvoju trebala bi rasti oko 4 posto, čime bi upravo ta tržišta nosila dvije trećine ukupnog globalnog gospodarskog rasta.
Najveći doprinos ponovo bi trebala dati Indija, s očekivanim rastom od 6 do 7 posto.
Slijede zemlje jugoistočne Azije i Kina s rastom od oko 4 do 5 posto, dok se za istočnu i srednju Europu procjenjuje rast između 2,4 i 3,5 posto.
Latinska Amerika trebala bi rasti sporijim tempom, ali i dalje ostati dio pozitivnog globalnog trenda.
Dionice tržišta u razvoju ostaju perspektivne
Tržišta dionica u zemljama u razvoju i dalje su uglavnom povoljnije vrednovana u usporedbi s razvijenim tržištima dionica, osobito sa SAD-om. Dodatni poticaj mogla bi pružiti daljnja, iako blaga, slabost američkog dolara te nastavak pada kamatnih stopa u SAD-u. Takvo okruženje otvorilo bi središnjim bankama tržišta u razvoju više prostora za snižavanje kamatnih stopa, uz istodobno povoljnije uvjete financiranja za poduzeća. S druge strane, određeni rizici ostaju prisutni. Više američke uvozne carine predstavljaju potencijalni pritisak, pri čemu su neke mjere zasad samo odgođene, a učinci već uvedenih carina tek će se u potpunosti odraziti u nadolazećim tromjesečjima. Geopolitički rizici također ostaju izraženi, a u pojedinim regijama čak i rastu, uključujući Venezuelu, Iran, Ukrajinu i Tajvan.
Jugoistočna Azija i dalje “u trendu", Indija u pripravnosti
Naš fond menadžment i dalje vidi atraktivne prilike u Koreji i Tajvanu, ponajprije zbog povoljnog okruženja za proizvođače poluvodiča, koje bi se barem kratkoročno trebalo zadržati. U Kini se ističe niz tehnoloških kompanija, osobito onih povezanih s razvojem umjetne inteligencije, koje nude zanimljiv investicijski potencijal. Istodobno, pristup dionicama tzv. „stare ekonomije“ u Kini ostaje oprezan, sve dok domaće gospodarstvo ne pokaže jasnije znakove ubrzanja. Indijske dionice, unatoč slabijoj kratkoročnoj izvedbi, dugoročno i dalje djeluju privlačno.
Ako se trenutni zamah vezan uz umjetnu inteligenciju donekle smiri, moguće je usporavanje kapitalnih tokova prema Jugoistočnoj Aziji. U tom bi se scenariju Indija ponovno mogla nametnuti kao jedno od najpoželjnijih odredišta za međunarodne investitore. Brazil bi, pak, mogao dodatno privući pažnju zbog predstojećih predsjedničkih izbora te, unatoč nedavnom rastu cijena, i dalje pokazuje solidne dugoročne izglede.
Hoće li 2026. biti godina lokalnih obveznica tržišta u razvoju?
Kod obveznica tržišta u razvoju, one denominirane u američkim dolarima ili eurima i dalje nude razmjerno povoljan odnos rizika i prinosa, iako manje atraktivan nego prije godinu dana. Premija prinosa u odnosu na američke državne obveznice sada je znatno uža.
Ipak, očekivana daljnja sniženja kamatnih stopa u SAD-u i dalje predstavljaju potporu ovom segmentu. S fundamentalne strane, tržište izgleda stabilno, a rizici neispunjavanja obveza procjenjuju se kao najniži u duljem razdoblju.
Još zanimljivijim čine se obveznice u lokalnim valutama, osobito u okruženju slabijeg američkog dolara. Visoke realne kamatne stope u zemljama poput Brazila i Indije nude privlačne potencijale prinosa. Glavni rizik pritom predstavlja mogućnost jačanja eura u odnosu na te valute, no fond menadžment takav scenarij trenutačno ne smatra najizglednijim.
Zaključak: 2026. godina vjerojatno neće ponoviti iznimno snažnu 2025. Ipak, uz široko diverzificiranu i uravnoteženu strategiju moguće je iskoristiti strukturne prednosti tržišta u razvoju, poput gospodarskog rasta, demografskih trendova i tehnološkog napretka. Pritom će ključnu ulogu imati aktivno upravljanje izloženošću pojedinim zemljama i sektorima te fleksibilan pristup tijekom godine, uz stalno praćenje geopolitičkih rizika i mogućih promjena investicijskih prioriteta. PS/SM
