Hrvatska u 2017. pokazala prve znakove povratka poslovnog optimizma

14/05/2018

Hrvatska je prva u Europskoj Uniji po iskazanim poduzetničkim namjerama, ali je percepcija o prilikama i dalje ispod prosjeka EU.


Svega 34% odraslih stanovnika vidi priliku, što je omogućilo da se Hrvatska „odlijepi“ od začelja EU i znak je vraćanja poslovnog optimizma.

Za razliku od Hrvatske, 43% odraslih stanovnika u EU vidi priliku, što govori o velikoj razlici u potencijalu koji određuje poduzetnički kapacitet zemlje. Visoka razina izraženih namjera za poduzetničko djelovanje nije rezultat uočenih prilika, nego nužde - na primjer gubitak posla. Ulazak u poduzetničku aktivnost zbog nužde vrlo često znači slabiju pripremljenost za poslovni pothvat i kratkoročniji horizont.

Neki su to od glavnih zaključaka najvećeg svjetskog istraživanja poduzetništva Global Entrepreneurship Monitor (GEM) za 2017. u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i Hrvatskom udrugom poslodavaca.

Hrvatska u navedenom istraživanju sudjeluje od 2002. godine, a omogućava intervenciju u različite aspekte poduzetničkog kapaciteta koje su temeljene na istraživačkim spoznajama, a ne na pretpostavkama (od oblikovanja nacionalnih politika, do pokretanja obrazovnih programa ili kreiranja financijskih instrumenata za rastuće poslovne pothvate).

Istraživanje je za Hrvatsku proveo kao i proteklih godina GEM istraživački tim (prof. dr. sc. Nataša Šarlija, prof. dr. sc. Sanja Pfeifer i prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka) sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na čelu s prof. dr. Slavicom Singer te CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva.

Predstavljajući rezultate istraživanja, Slavica Singer je naglasila da Hrvatska i dalje ima malo rastućih poduzeća, koja se u GEM istraživanju definiraju pomoću kriterija inovativnosti u korištenju novih tehnologija, inovativnosti u razvoju novih proizvoda, izloženosti konkurenciji, izvoznoj orijentaciji i očekivanju novog zapošljavanja.

U 2017. nastavili su se prijašnji trendovi prema kojima Hrvatska ima značajnije više poduzeća (i „početničkih“ i „odraslih“) koja ulažu u najnovije tehnologije, ali ima značajnije manje poduzeća s novim proizvodima. Dugovječnost ovog obrasca poduzetničke aktivnosti (tehnološka spremnost bez novih proizvoda) ukazuje i na razlog zašto se Hrvatska ne uspijeva pomaknuti na ljestvici konkurentnosti. Nedostatak novih proizvoda onemogućava Hrvatskoj da izađe iz tržišta na kojima je velika konkurencija, te se većina poduzeća još uvijek kupa u „crvenom oceanu“ domaćeg tržišta, istaknula je Singer.

Napomenula je i da smo po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (aktivnost na razvoju novog proizvoda / usluge) iznad prosjeka EU od 7%, gdje Hrvatska ima 9,2%. Taj oblik poduzetništva predstavlja skriveni poduzetnički kapacitet u Hrvatskoj o kojem se, smatra Singer, nedovoljno vodi računa.

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox