U Saboru je otvorena rasprava o izvješću o radu državnih odvjetništava u 2009., a glavni državni odvjetnik Mladen Bajić uvodno je naglasio da su DORH-ov prioritet lani, ali i ove godine, bili predmeti vezani uz kaznena djela korupcije i organiziranog kriminala.

Upozorio je da taj posao radi svega 25 savjetnika ravnatelja USKOK-a, te da taj ured treba osnažiti kadrovski i prostorom za rad.

Potvrdio je da je rad na značajnijim "uskočkim" predmetima intenziviran tek u drugoj polovici 2009.

Iako se u javnosti nagađalo o uzrocima, Bajić je naglasio da je osnovni uzrok činjenica da je novi Zakon o kaznenom postupku DORH-u dao znatno veće ovlasti.

Odbacio je podatak o 80 tisuća prisluškivanih građana, koji su objavili neki mediji. Taj uznemirujući podatak neodgovorno je iznesen u javnost - rekao je Bajić, navodeći da je DORH lani na temelju sudskih naloga prisluškivao 873 osobe.

Još jednom je naglasio da rad DORH-a ovisi o radu policije i uprava Ministarstva financija, koji su dužni otkrivati kaznena djela i DORH-u podnositi kaznene prijave te da je tako i kad je riječ o koruptivnim kaznenim djelima.

Državno odvjetništvo izloženo je sudu javnosti, jer je odgovorno za otkrivanje i uspješnost u postupku, iako se zaboravlja da je primarna zadaća DORH-a kazneni progon, a ne otkrivanje kaznenih djela - rekao je Bajić.

Izvijestio je da su odbačene 664 od 1.262 lani podnesene prijave za koruptivna kaznena djela, te ocijenio da nije riječ o zabrinjavajućem podatku, jer su većinu odbačenih prijava podnijeli oni koji su nezadovoljni odlukama sudaca, državnih odvjetnika i upravnih referenata.

Unatoč presudama za pojedina koruptivna kaznena djela, Bajić je naglasio da je prerano donositi zaključke o doprinosima DORH-a u suzbijanju korupcije. Ako naš rad smanji korupciju i bar djelomično poveća povjerenje građana u institucije koje se bave procesuiranjem ovih kaznenih djela, naša će ocjena biti pozitivna - rekao je.

U Izvješću o radu državnih odvjetništava, među ostalim, stoji da je DORH lani ispunio svoje zakonske zadaće, da je uspješnost optužnica visoka, a da u tzv. uskočkim predmetima iznosi čak 94,2 posto.

Neposrednom optužbom rezultiralo je 47,9 posto kaznenih prijava, dok ih je 41,3 posto odbačeno - broj odbačenih prijava tužiteljstva veći je iz godine u godinu.

Bajić je naglasio da se iz velikog broja odbačaja ne može zaključivati o neuspješnosti DORH-a, koji je dužan svaku kaznenu prijavu zavesti u upisnik i odlučiti o njoj. (Hina)