BCG: Kompanije AI agentima žele dati stvarne ovlasti odlučivanja, ali samo 5 posto ima potrebne kontrole
Umjetna inteligencija ulazi u novu fazu u kojoj kompanije više ne razmatraju samo kako je koristiti za podršku zaposlenicima, već sve više razmišljaju o tome da AI agentima prepuste stvarne ovlasti odlučivanja.
Prema novom istraživanju Boston Consulting Groupa (BCG), 42 posto kompanija očekuje da će do 2030. godine AI agentima dati takve ovlasti. Istodobno, samo pet posto kompanija danas ima uspostavljen cjelovit sustav kontrola potreban za njihovu sigurnu primjenu.
Rezultati istraživanja BCG-a Applied AI Index 2026, u kojem je sudjelovalo 1.330 članova uprava i drugih viših rukovoditelja, pokazuju da se poslovna primjena umjetne inteligencije ubrzano širi, ali da razvoj sustava upravljanja i kontrole ne prati jednakom brzinom tehnološke mogućnosti. AI agenti mogu samostalno izvršavati zadatke i donositi odluke, zbog čega njihova primjena zahtijeva jasne mehanizme nadzora, mogućnost zaustavljanja i vraćanja odluka te sigurnosne, revizijske i troškovne kontrole. Boston Consulting Group procjenjuje da bi agenti do 2030. godine mogli generirati oko 40 posto ukupne vrijednosti koju donosi umjetna inteligencija.
Stvarne ovlasti odlučivanja mijenjaju odnos kompanija prema AI-ju, a gotovo polovica već ostvaruje poslovnu vrijednost
Kako AI agenti dobivaju veću autonomiju, kompanije se sve manje fokusiraju samo na pitanje mogu li umjetnom inteligencijom automatizirati pojedinačne zadatke, a sve više na to pod kojim uvjetima AI sustavi mogu samostalno donositi odluke. To otvara potrebu za jasnim određivanjem razine autonomije koju kompanije žele dati agentima te za uspostavljanjem mehanizama kojima se njihove odluke mogu nadzirati, zaustaviti ili vratiti.
Ovakav razvoj događa se u trenutku kada umjetna inteligencija za sve veći broj kompanija već donosi mjerljive poslovne rezultate. Dok je BCG-ovo istraživanje iz 2025. pokazalo da je samo pet posto kompanija ostvarivalo značajnu vrijednost od AI-ja, ovogodišnji rezultati pokazuju znatan pomak.
Oko 7,5 posto kompanija koje BCG opisuje kao spremne za budućnost ostvaruje 2,3 puta veći ukupni povrat za dioničare, 2,4 puta veći rast prihoda i 2,8 puta veći rast EBITDA-e u odnosu na kompanije koje zaostaju u primjeni AI-ja. EBITDA predstavlja dobit prije kamata, poreza i amortizacije.
Dodatnih 41 posto kompanija aktivno širi primjenu umjetne inteligencije i također ostvaruje bolje rezultate, među ostalim 1,8 puta veći ukupni povrat za dioničare u odnosu na kompanije koje zaostaju. Te dvije skupine zajedno čine gotovo polovicu tržišta.
Ulaganja u AI udvostručila su se u godinu dana
Rast poslovne primjene prati i snažan rast ulaganja. Udio prihoda koji kompanije ulažu u umjetnu inteligenciju povećao se s 1,7 posto na 3,3 posto u samo godinu dana. Više od 80 posto tih ulaganja odvija se izvan tradicionalnog budžeta za IT, što pokazuje da AI postaje pitanje cijelog poslovanja, a ne samo tehnoloških funkcija.
Kompanije su prešle iz faze testiranja pojedinačnih rješenja u fazu sustavnog ulaganja u umjetnu inteligenciju. To povećava pritisak na poslovne lidere da jasno odrede gdje AI može stvarati najveću vrijednost i kako će se ta vrijednost mjeriti.
AI mijenja organizaciju rada i zahtijeva novi pristup upravljanju
Udio zaposlenih na posebnim AI pozicijama mogao bi se povećati sa sedam posto u 2026. na 22 posto do 2030. godine. Istodobno, kompanije koje uspješno šire primjenu umjetne inteligencije AI ne tretiraju kao pojedinačne tehnološke projekte, već ga uvode na razini cijelog poslovanja.
To uključuje jasno definiranje poslovnih ciljeva, usmjeravanje ulaganja prema područjima s najvećom vrijednošću, promjenu poslovnih procesa od početka do kraja te istodobno uređivanje sustava upravljanja, odgovornosti i razvoja zaposlenika. Kako AI agenti preuzimaju sve veći dio poslovnog odlučivanja, sposobnost kompanija da uspostave jasna pravila njihove autonomije i kontrole postaje ključni dio njihove primjene umjetne inteligencije. PS/SM
