Evo kako je propao projekt električnih automobila u Hrvatskoj

Iako su HEP i njemački RWE trebali postaviti 150 stanica za punjenje diljem Hrvatske, do sada su postavljene samo dvije, jedna u Labinu i druga u Vukovaru.

Prije nekoliko dana HEP i Grad Zagreb su pompozno najavili početak zajedničkog projekta gradnje stanica za punjenje elektroautomobila u glavnom gradu Hrvatske. Riječ je o novom pokušaju otvaranja domaćeg tržišta vozila pogonjenih električnom energijom, a kao i prethodni pokušaji i ovaj je odmah na početku obilježen bizarnošću. Tako su iz Gradskog ureda za energetiku najavili da će se u prvoj fazi graditi dvije stanice, jedna ispred HEP-ove glavne zgrade, a druga ispred Gradskog poglavarstva. Kako između te dvije zgrade ima otprilike 500 metara zračne udaljenosti, a treća, već postojeća stanica za napajanje kod obližnjeg je Energetskog instituta Hrvoje Požar, ispada da će sve tri stanice za napajanje u Zagrebu biti u samom centru grada, piše večernji.hr

Dvije stanice na dva kraja Hrvatske

Partneri su zajedno trebali postaviti 150 stanica za punjenje diljem Hrvatske, no zasad su postavljene tek dvije, u Labinu i u Vukovaru. Tako se htjelo simbolično povezati dva kraja Hrvatske, no samo simbolično jer u praksi ni jedan elektroautomobil na svijetu nema toliku autonomiju rada da s punjenjem u Labinu može doći do Vukovara, pa čak ni do Zagreba. Za većinu elektroautomobila s jednim punjenjem doseg je 100 kilometara. U proteklih pet godina u našoj zemlji registrirano je tek pet takvih novih vozila, a pretpostavi li se da je uvedeno i nekoliko polovnih, danas ih nema više od deset u cijeloj Hrvatskoj.

Nema uspjeha bez subvencija 

Ništa bolje nisu prošli ni hibridni automobili koji  kombiniraju električni pogon s benzinskim motorom. Ukupno je u Hrvatskoj u proteklih godinu i pol prodano 83 hibridnih i elektroautomobila. Ipak, polovica tog broja otpada na Toyotu Prius, što je vjerojatno posljedica veće narudžbe jedne zagrebačke taxi tvrtke koja se koristi takvim vozilima. Problem je visoka cijena pa se tako Opelov model Ampera koji je proglašen najboljim svjetskim elektroautomobilom prodaje po cijeni većoj od 40.000 eura. Ono što je zajedničko za cijeli svijet to je činjenica da niti u jednoj zemlji takvi automobili nisu doživjeli značajniji uspjeh bez subvencija koji u prosjeku iznosi 5000 eura. Unatoč tome postoje velike razlike i različito prihvaćanje od zemlje do zemlje. Primjerice, u Njemačkoj je prodaja vrlo dobra, iako je subvencija dosta niska – tek 380 eura, a u Italiji je, unatoč deset puta većim subvencijama, interes slab. (HT)

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox