Po najnovijem istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, Hrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi na 54. poziciji među 138 zemalja. U odnosu na prošlu godinu izgubila je tri pozicije, a za pet je pala u zadnje dvije godine te se nastavila udaljavati od "Top 50" zemalja, pokazuju rezultati tog istraživanja koje je objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Najkonkurentnija ICT zemlja na svijetu i ove je godine Švedska, a prate je Singapur i Finska

Po desetom Globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji na vrhu ljestvice nisu zabilježene veće promjene te vodeća mjesta zauzimaju nordijske zemlje, SAD i Kanada. Međutim, ove su godine u Top 10 ušli tzv. azijski tigrovi, i to Tajvan na visoku 6. te Koreja na 10. poziciju.

Trend izrazitog pogoršanja bilježe Mađarska (s 33. na 49. poziciju u 4 godine) i Slovačka (s 47. na 69. u odnosu na prošlu godinu). Od susjednih zemalja, najbolje je rangirana Slovenija na 34. poziciji, Crna Gora je na 44., Makedonija 72., Srbija je na 93. poziciji, a Bosna i Hercegovina na 110. mjestu.

Hrvatska je u zadnje četiri godine na blagoj silaznoj putanji na ljestvici ICT konkurentnosti

Lani je zabilježen realni pad ocjene Indeksa mrežne spremnosti od 4 posto, što je rezultiralo padom za dvije pozicije na ljestvici, a ove godine se pad malo i ubrzao i Hrvatska bilježi pad za tri pozicije, unatoč identičnoj vrijednosti Indeksa.

U segmentu tržišnog, političko-regulatornog te infrastrukturnog okruženja Hrvatska je na 54. poziciji, a po kriteriju spremnosti za korištenje ICT-a na 90. Rezultati korištenja novih tehnologija na svim razinama, individualnoj, poslovnoj i javnoj su nešto povoljniji, 47. pozicija.

Detaljna analiza pokazuje da je u Hrvatskoj infrastrukturno okruženje (39.) dobro razvijeno (pokrivenost mobilnom mrežom po stanovniku (1.), međunarodni širokopojasni Internet (15.), dok u političkom i regulatornom okruženju nema pomaka (65.) u odnosu na 2010.

Tržišno se okruženje pogoršava (98.) - teret vladine regulative (135.), teret i učinak oporezivanja (133.), dostupnost rizičnog kapitala (107.) samo su neki od indikatora koji ocrtavaju stanje, navode iz NVK-a. (Hina/DK)