HUP-ICT predstavio analizu hrvatske ICT industrije i preporuke za ubrzanje digitalne transformacije Hrvatske
Na temelju rezultata Europske komisije o Digitalnom desetljeću te financijskih indikatora ICT sektora, HUP-ICT predlaže konkretne mjere kojima Hrvatska može ubrzati digitalizaciju i razvoj umjetne inteligencije, ali i transformaciju cjelokupnog gospodarstva.
Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina ostvarila značajan napredak u razvoju digitalne infrastrukture i jačanju ICT sektora, no rezultati Izvješća Europske komisije o Digitalnom desetljeću (Digital Decade Country Report) pokazuju da i dalje postoji značajan neostvareni potencijal u primjeni umjetne inteligencije, digitalizaciji gospodarstva, razvoju digitalnih vještina i korištenju naprednih digitalnih tehnologija. Upravo zato je HUP-ICT predstavio dokument „Stanje digitalizacije Hrvatske i preporuke za ubrzanje digitalne transformacije“, kojim, na temelju europskih pokazatelja i analize domaće ICT industrije, predlaže konkretne mjere za ubrzanje digitalne transformacije Hrvatske.
Dokument objedinjuje analizu rezultata Hrvatske u okviru programa Digitalno desetljeće, pregled stanja hrvatske ICT industrije te preporuke HUP-ICT-a za daljnji razvoj digitalne infrastrukture, digitalizaciju gospodarstva, razvoj digitalnih kompetencija i modernizaciju javnih usluga. Cilj je pridonijeti oblikovanju javnih politika koje će omogućiti Hrvatskoj da ostvari ambiciozne ciljeve digitalne transformacije do 2030. godine. Analiza pokazuje da je hrvatska ICT industrija i tijekom 2025. nastavila stabilan rast. Danas okuplja više od 10.000 poduzeća, zapošljava više od 56.000 stručnjaka, ostvaruje gotovo 8 milijardi eura prihoda, više od 2,4 milijarde eura izvoza, a u posljednjih pet godina prihodi sektora porasli su za čak 72 posto. Investicije su prošle godine porasle za 17,4 posto, dok su prosječne bruto plaće rasle gotovo 10 posto.
Istodobno, Hrvatska danas ima jednu od razvijenijih digitalnih infrastruktura u Europskoj uniji. Pokrivenost optičkim mrežama i 5G mrežom iznad je europskog prosjeka, što potvrđuje da su višegodišnja ulaganja operatora i korištenje europskih sredstava dala konkretne rezultate. „Unatoč pozitivnim pomacima, najveći razvojni jaz Hrvatske danas nije u infrastrukturi, već u njezinoj primjeni te razvoju istraživanja i inovacija, što se može postići jedino kontinuiranim dijalogom i partnerskim odnosom između privatnog sektora i Vlade Republike Hrvatske., ističe Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT-a.
Hrvatska napreduje u pogledu izgrađenosti digitalne infrastrukture zahvaljujući snažnom investicijskom ciklusu telekom operatora u zadnjih nekoliko godina i sa začelja EU u pogledu pokrivenosti optikom i mobilnim 5G mrežama prestigli smo prosjek europske unije. Kako bi osigurali potpunu pokrivenost Hrvatske digitalnom infrastrukturom u narednom razdoblju biti će potrebno osigurati sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira za subvencije gradnje optike u ruralnim područjima. Drugi izazov je bolja iskorištenost izgrađene infrastrukture u čemu zaostajemo za Europskom unijom i od strane građana, ali i poduzeća čiju digitalizaciju i korištenje umjetne inteligencije također treba ubrzati. U tom smislu očekujemo od države da pomogne u rješavanju problema vezanih uz digitalnu infrastrukturu, od gradnje i postupka izdavanja dozvola do smanjenja parafiskalnih nameta, poput prava puta te njenog korištenja kroz vaučere i digitalizaciju i AI, ističe Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP ICT-a.
Predsjednik HUP-ICT-a Hrvoje Josip Balen istaknuo je kako Hrvatska danas ima priliku prijeći iz faze razvoja digitalne infrastrukture u fazu snažnog povećanja produktivnosti i konkurentnosti. "Hrvatski ICT sektor pokazuje da ima znanje, kvalitetne tvrtke i međunarodno konkurentna rješenja. Sada je vrijeme da kroz procese planiranja proračuna i EU sredstava taj potencijal iskoristi cijelo gospodarstvo. Umjetna inteligencija, digitalizacija poslovnih procesa i razvoj digitalnih kompetencija više nisu pitanje tehnološkog razvoja, nego gospodarskog rasta i međunarodne konkurentnosti Hrvatske", zaključuje Balen.
Digitalna infrastruktura je hrvatska priča o uspjehu ali je za nastavak razvoja potrebno riješiti problematiku daljnje izgradnje VHCN mreža i uklanjanje barijera koje koče privatne investicije. Nužno je unaprijediti pravni okvir prostornog planiranja i gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža, smanjiti parafiskalne i lokalne namete, uključujući trošak prava puta. Također je važno osigurati daljnje korištenje bespovratnih sredstava za razvoj ruralnih i otočnih područja. Prema procjeni HUP ICT-a potrebno je osigurati dodatnih 300 mil. eura za pokrivanje cca 250.000 kućanstava u ruralnim područjima i 50 mil. eura za poticajnu shemu gigabitnih priključaka, kojima bi se moglo pokriti cca 100.000 korisnika., izjavila je Martina Dragičević, voditeljica HUP koordinacije za kibernetičku sigurnost i dopredsjednica HUP ICT-a.
Tvrtke okupljene oko HUP ICT-a stavile su se na raspolaganje gospodarstvu i javnom sektoru da sve ono što je dobro unutar ICT sektora iskoriste kao polugu rasta i razvoja društva u cjelini. Upravo zbog toga organizirali smo platformu i konferenciju Digitalna revolucija koja služi razmjeni dobrih primjera implementacije tehnologija, ali i inicijativu 'AI Business inovation spirit' kojom naši mentori pomažu tvrtkama da pripreme vlastite planove implementacije AI i transformacije poslovanja, izjavio je Bojan Hadžisejdić, voditelj HUP-ove koordinacije za umjetnu inteligenciju.
HUP-ICT smatra kako ostvarenje ciljeva Digitalnog desetljeća zahtijeva nastavak snažnog partnerstva države, gospodarstva i akademske zajednice te stabilan regulatorni okvir koji će poticati privatna ulaganja, inovacije i razvoj domaćih digitalnih rješenja. Zaključno, kako bi Hrvatska ostvarila ciljeve Digitalnog desetljeća do 2030. i Strategije digitalne Hrvatske 2032, HUP-ICT predlaže skup konkretnih mjera usmjerenih na povećanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva. Među ključnim prijedlozima ističu se 5 skupina prijedloga iz skupine područja izgradnje i poticanja širokopojasnog interneta u ruralnih područjima, poticaji i potpore u digitalizaciji hrvatskih poduzeća, ubrzana i inovativna izgradnja javnih servisa, razvoj, privlačenje i zadržavanje talenata i stvaranje konkurentnog okruženja za razvoj inovativnih ICT kompanija. PS/IČ
