Nigdje u Europskoj uniji nije toliko izražen jal između realnog sektora i državne administracije kao u Hrvatskoj. S ukupnim brojem zaposlenih koji doseže brojku čak od četvrt milijuna u državnim, javnim i ostalim srodnim administracijama i opterećenjima koje isti nameću realnom sektoru, razlog tog jala je više nego očit. Shodno tomu bilo je i očekivati da će se baš iz realnog sektora, doduše putem organizacija civilnog društva, pokrenuti inicijativa za održivim modelom koji će u konačnici imati stabilno strukturiranu stratešku politiku razvoja Hrvatske bez obzira na političku kolorizaciju. Svi imamo samo jedan interes, a to je zdrava i stabilna država kao dom, mjesto rada i života svih njezinih sugrađana. 

Na temu Pilot projekta decentralizacije županija Republike Hrvatske pristupom znanstvenika iz realnog sektora razgovarali smo s dr.sc.Draženom Kostelcem, jedinim svjetskim znanstvenikom iz 8.08 interdisciplinarnog polja projektni management, IPMA L -A1 i direktorom projekta i članom Austrijske udruge konzultanata

|PS| Vaše udruženje djeluje u sklopu dvije svjetske udruge koje su okosnica pilot projekta koje Vaš tim nudi svim županijama u Hrvatskoj. Koje su to udruge?

Adriatic Economic Association, odnosno Udruga ekonomista – Adriatic. Udruga je osnovana 2015. S ciljem da premosti jaz između akademske izvrsnosti i primjenjivosti nalaza znanstvenih istraživanja na realni sektor. Kroz tim želimo okupljati vrhunske znanstvenike podrijetlom iz Jugoistočne Europe koji rade ili su doktorirali na najboljim svjetskim sveučilištima te kojima nedostaje dovoljno stimulativno okruženje da u domaćim zemljama provode svoja istraživanja i primjenjuju njihove nalaze.

Povezujući najbolje hrvatske i regionalne stručnjake Udruga ima za viziju promijeniti institucionalne strukture naših društava. To podrazumijeva upotrijebiti dostupnost velikih podataka i najsuvremenijih znanstvenih tehnologija kako bi razotkrivali korupciju, nepotizam i neefikasnosti domaće ekonomije, a time bi se nametala veća politička odgovornost prema poreznim obveznicima i poticao naglasak ekonomskih politika temeljenih na znanstvenim dokazima, te u konačnici kako bi se potaknuli potencijali hrvatskog društva. IPMA je svjetska udruga projektnih menadžera,a CAPM-a podružnica za RH. ( www.ipma.ch, www.capm.hr)

|PS| Možete nam objasniti motiv vašeg tima da ponudi ovaj projekt?

Prije svega želim napomenuti da moj tim čine renomirani svjetski fizičari. U novonastalim svjetskim okolnostima moraju biti umreženi hrvatski znanstvenici i svjetski priznati gospodarstvenici u iseljeništvu. Projekt ima potencijala za sufinciranje putem EU fondova,tako da u konačnici Županije ne bi trošile proračunska sredstva.

|PS| Sve političke strukture se zalažu za decentralizaciju. Po čemu je vaš pristup jedinstven? Na početku stvaranja države početkom devedesetih bili smo druga najrazvijenija zemlja medu bivšim socijalističkim državama. Sad smo predzadnji po BDP-u po glavi stanovnika, samo smo ispred Bugarske. Znali smo se smijati Česima na njihovim paštetama koje su nosili na Jadran. Litva je bila triput siromašnija od nas prije 25 godina a i ona je danas bogatija. Smijali smo se slikama iz Rumunjske na kojima su Romi na zaprežnim kolima. A danas su nas svi oni prešli po BDP-u po glavi stanovnika i vjerojatno se oni nama smiju.Svi ovi narodi nisu stajali i čekali poput nas već su radili velike reforme i prilagođavali se promjenama u svijetu. Jer što je alternativa ako nema reformi? To što se ne mijenjamo a konstantno se zadužujemo u konačnici bi dovelo do grčkog scenarija, bankrota, a tada bi  vrlo vjerojatno Brijuni, Amfiteatar u Puli, Dioklecijanova palača, Slapovi Krke i Kornati, dubrovačke zidine i mnoge  druge naše ljepote išle na bubanj i ponovno bi postale njemačke, talijanske, austrijske, mađarske, kao i prije 100 godina. Kao posljedica ne provođenja reformi svjedoci smo masovnih odlazaka naših ljudi. Sela nestaju a polako i gradovi. Već se na Zapadu govori kako bi Hrvatska mogla postati mjesto na kojem bi Zapad slao imigrante kojih se žele riješiti.

|PS| Strahujete li da će tako nestati i Hrvatska? Jasno da da! Ali što činimo da to spriječimo?  Gotovo ništa! Demografska politika je jedna od gorućih tema koju moramo strateški ustrojiti i početi provoditi već danas ako ne želimo nestati.

Politika kojom smo se trebali pozabaviti s prvim počecima ekonomske krize iz 2008., ali kada bismo i danas krenuli provoditi mjere kojima bi se sprječavao daljnji odlazak ne samo mozgova, nego i radne snage nužne za zemlju koja ima enormni potencijal biti lider u cijeloj jugoistočnoj Europi, učinili bismo jako puno. Želimo li to spriječiti? Što nam je činiti po vama?

Mi nudimo rješenje – SINERGIJA MOZGOVA 2017–2022.

Naš tim bi za početak pokazao kako se može poboljšati učinkovitost lokalne uprave a bez da se smanjuje broj zaposlenika. Ipak, naš projekt podrazumijevao bi drugačiji odnos prema radu, a i mnogi bi uposlenici dobili i neke dodatne poslove. Povećanje učinkovitosti je moguće ili s novim ljudima ili postojeći moraju počet raditi drugačije. Mi nudimo potpuno novi pristup u management-u baziran na najboljim zapadnim iskustvima i znanjima najvećih poslovnih škola na svijetu kao što je Harvard Business School,Boston University,Wiena University. Članovi tima osim doktorata su vodili velik broj projekata koje su dobili na natječajima u Americi i EU.

Sastavljen je od vrsnih stručnjaka, fizičara, matematičara, ekonomista, a svi su redom dokazali svoje iskustvo višegodišnjom uspješnom poslovnom praksom u renomiranim institucijama i tvrtkama.

Koje su faze u implementaciji projekta? Ponudili bi rješenja kako još intenzivnije uspostaviti suradnju između županijskog  veleučilišta, županije i gospodarstva. Povezali bi županiju sa potencijalnim investitorima i u suradnji s županijom radili na pisanju projekata za strane investicije.Županiji bi sugerirali koji su im kadrovi potrebni u budućnosti i gdje ih školovati. Županijama bismo nudili i kako povećati financijsku dobit optimiziranjem troškova i boljim managementom. Naučili bi županijsku upravu kako bolje upravljati i to bi znanje ostalo za stalno kao trajno županijsko bogatstvo, jer najbolja ulaganja su ulaganja u znanja, a pravo znanje je samo ono koje je u stanju dovlačiti strane projekte i investicije i služi kao pokretačka poluga regije.

I na kraju, koja je  vaša poruka hrvatskoj Vladi i Udruzi Županija Republike hrvatske ?

Iako se stvarno čini kao floskula, ali sintagma Hrvatska se voli i brani najviše znanjem nije tek isprazna rečenica. Mi imamo znanje koje bi kompletni potencijal, počevši od umrežavanja županija i boljom koordinacijom unutarnjih struktura upravljanja te centralizacijom i ravnomjernim i pomno planiranim utroškom resursa, doveo Hrvatsku, život i rad u njoj do pozicije koja joj geostrateški i povijesno pripada – lider ovog dijela Europske unije.

HRVATSKA SE VOLI I BRANI NAJVIŠE ZNANJEM I UMREŽAVANJEM ŽUPANIJA, A OVIM PILOT PROJEKTOM DECENTRALIZIRA RAVNOMJERNO I ČUVA SVE RESURSE KOJE IMAMO DANAS.

(PS/Z.R.)