Različiti konteksti, zajedničke težnje
Obilježavamo Međunarodni dan mladih
Svake se godine 12. kolovoza obilježava Međunarodni dan mladih. Taj je dan uspostavljen rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1999., a prvi put obilježen je 2000. Datum 12. kolovoza postao je simbol posvećenosti međunarodne zajednice stvaranju politika i programa koji podupiru mlade i njihove specifične potrebe. Ovogodišnji slogan Međunarodnog dana mladih - „Različiti konteksti, zajedničke težnje” ističe da mladi, bez obzira na različite životne okolnosti, dijele slične težnje prema kvalitetnijem obrazovanju, boljim prilikama za zapošljavanje i većoj uključenosti u društvo. Stoga smo ,,zavirili'' u podatke i pogledali što statistika kaže o položaju mladih u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
U vremenu u kojem se mnoge zemlje Europske unije, pa tako i Hrvatska, suočavaju sa starenjem stanovništva, posebno je zanimljivo pogledati koliko mladih danas živi među nama. Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, osobe u dobi od 15 do 29 godina činile su 15,8% ukupnog stanovništva Hrvatske. Dva desetljeća prije njihov je udio bio veći i iznosio je 20,3%. Grafikon u nastavku prikazuje udio mladih u ukupnom stanovništvu zemalja Europske unije na početku 2025.
Zaposlenost mladih u porastu
Mladi u Hrvatskoj, kao i njihovi vršnjaci u Europskoj uniji i ostatku svijeta, odrastaju i žive u vremenu koje donosi različite izazove, od ulaska na tržište rada, osamostaljivanja, odlaska iz roditeljskog doma do donošenja odluke o mogućem odlasku u inozemstvo.
Jedan od prvih koraka prema samostalnijem životu za mnoge mlade jest pronalazak posla. Podaci pokazuju da je od 2015. do 2025. stopa zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 29 godina porasla i u Europskoj uniji i u Hrvatskoj. Na razini Europske unije povećala se s 44,7% u 2015. na 49,1% u 2025. Još izraženiji pomak vidi se u Hrvatskoj, gdje je stopa zaposlenosti mladih u istom razdoblju porasla s 35,5% na 43,6%. S druge strane, stopa nezaposlenosti u istom je razdoblju pala i na razini Europske unije i na razini Hrvatske. Stopa nezaposlenosti na razini Europske unije u 2015. bila je 17,6% te se u 2025. smanjila na 11,7%. Kada govorimo o Hrvatskoj, taj je pad nešto značajniji: s visokih 29,8% u 2015. na 12,7% u 2025.
Mladi iz mediteranskih zemalja najkasnije napuštaju roditeljski dom
Prema podacima za 2025., mladi u Hrvatskoj u prosjeku najkasnije u Europskoj uniji napuštaju roditeljski dom - s 31,5 godina. Uz Hrvatsku pri vrhu su još Grčka i Slovačka, gdje mladi roditeljski dom napuštaju s prosječno 30,9 godina, te Španjolska i Italija, gdje mladi roditeljski dom napuštaju s 30,2 godine. O tome govori i podatak da u Hrvatskoj čak 89,1% osoba u dobi od 16 do 29 godina živi zajedno s roditeljima, što je najviši udio u Europskoj uniji.
Iseljavanje je već godinama jedna od tema koja se često povezuje s mladima, a podaci pokazuju kretanje tog trenda u posljednjim godinama.
Od ukupno 37 485 osoba koje su se u 2025. odselile iz Hrvatske, njih 11 232 bilo je u dobi od 15 do 29 godina, što čini 30,0% svih odseljenih osoba. Deset godina prije mladi su činili 27,4% ukupnog broja odseljenih osoba.
Obrazovanje kao važan oslonac mladih
Budućnost svake zemlje uvelike ovisi o znanju i obrazovanju mladih. Prema podacima za 2025., u Hrvatskoj je među osobama u dobi od 20 do 29 godina samo 2,7% onih kojima je osnovnoškolsko obrazovanje najviše završeno obrazovanje, dok prosjek Europske unije iznosi 13,6%.
Visok je udio mladih s najvišim završenim srednjoškolskim obrazovanjem. Na razini Europske unije taj udio iznosi 54,1%, a u Hrvatskoj doseže 70,0%. Kada je riječ o visokom obrazovanju, u Hrvatskoj taj udio iznosi 27,3%, u usporedbi s 32,3% koliko iznosi na razini Europske unije.
Od zaposlenosti i osamostaljivanja do iseljavanja i obrazovanja, podaci pokazuju koliko su životi mladih danas raznoliki. Oni istodobno govore o novim mogućnostima koje su im dostupne, ali i o izazovima koji obilježavaju njihov put prema samostalnosti. Statistika o mladima nisu samo brojevi, nego i prilika da bolje razumijemo generaciju koja će svojim znanjem, iskustvima i odlukama oblikovati nadolazeće godine. Stoga ulaganje u mlade nije samo ulaganje u njihovu budućnost, nego i u razvoj cjelokupnog društva.
Izvor: Državni zavod za statistiku
PS/SM
