Desetak stručnjaka s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Hrvatske gospodarske komore (HGK), Instituta za etnologiju te ministarstava kulture i poljoprivrede sudjeluje na dvodnevnome znanstveno-stručnom skupu "Tradicijom usprkos krizi - može li se?".

Otvarajući skup, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskoga prostora Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić istaknuo je kako očekuje da skup ponudi odgovore na pitanja o mjestu i ulozi tradicijske proizvodnje u pokušaju oživljavanja i unaprjeđenja gospodarstva.

Po njegovim riječima, organiziranom proizvodnjom i ponudom tradicijskih proizvoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji bave se 72 proizvođača, među kojima najviše njih proizvodi suhomesnate proizvode, voćne rakije i likere te se bavi tradicijskim tkanjem i zlatovezom.

Nažalost, dobar dio naših proizvođača sveo se na jednu osobu, tako da imamo jednog opančara u Otoku, šeširdžiju u Ivankovu i kožušara u Vinkovcima, a u Antinu jedinog proizvođača kabanica - rekao je Matić, dodajući kako 30. rujna istječe rok do kojeg Udruga "Slavonski domaći kulen - kulin" Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mora predati konačni prijedlog zaštite kulena - kulina kao tradicijskog proizvoda.

U Slavoniji je 31 proizvođač legalizirao proizvodnju slavonskog kulena i još ih je desetak u postupku legalizacije, a ukupno proizvedu i na tržište plasiraju oko 100 tona kulena na godinu, što još ne zadovoljava potrebe tržišta za tim proizvodom, rekao je Matić.

Po riječima etnologa Žarka Španičeka iz Ministarstva kulture, posebice je važno što tradicijska baština i proizvodi više nisu samo predmet kojim se bave etnolozi, nego i drugi stručnjaci. Osim kulturološke dimenzije, tradicijski poizvodi imaju i nedvojbene gospodarske mogućnosti, istaknuo je, dodajući kako je tomu u posljednjih desetak godina pridonio i seoski turizam koji je zaživio posebice u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu te u jugozapadnoj Slavoniji.

S ovog skupa treba poslati poruku da tradicijska proizvodnja, koja nije moderna i profitabilna, ipak ima smisla i može oživjeti seoski prostor, poručio je Krunoslav Zmajić s osječkoga Poljoprivrednog fakulteta, ocjenjujući kako je u tome najveća zapreka samo domaće tržište koje još dovoljno ne prepoznaje vrijednost tradicijskih proizvoda. (Hina)

Fotografija: Ilustracija