Farmaceutska industrija izvor je mnogih kontroverzi. Dok jedni tvrde kako ta industrija misli samo na vlastitu dobit, drugi će reći da suvremena medicina bez nje ne bi bila zamisliva. Stavove građana Hrvatske, Srbije i Slovenije o farmaceutskoj industriji istražio je Gfk, centar za istraživanje tržišta.

U Sloveniji je primjetan generalno kritičniji stav prema farmaceutskim tvrtkama u odnosu na stavove u Hrvatskoj i Srbiji, koje su vrlo slične po pitanju povjerenja prema farmaceutskim tvrtkama, liječnicima, ali i lijekovima.

Oko 50% građana Hrvatske i Slovenije  te oko 60% građana Srbije smatra da farmaceutske tvrtke gledaju samo na svoju korist.

Oko 50% građana Hrvatske i Srbije vjeruje da većina farmaceutskih kompanija poštuje stroge etičke i zakonske propise, dok je istog uvjerenja svega 30% građana Slovenije.

U sve 3 zemlje oko ¾ ispitanih smatra da nije u redu da se farmaceutske tvrtke bogate na račun bolesnih, a 55% smatra da su farmaceutske kompanije, vođene uglavnom novčanom dobiti, u stanju dovesti u opasnost milijune ljudi. Na tragu takvog stava 15% smatra (podjednako u svim zemljama) da bi svijet bio bolji da nema farmaceutskih tvrtki.

Farmaceutima najviše vjeruju Slavonci i ljudi iz manjih sredina

U Hrvatskoj veće povjerenje prema farmaceutskim  tvrtkama  iskazuju Slavonci, stanovnici manjih naselja, starija generacija,  umirovljenici, kućanice i NKV radnici, dok su najkritičniji Dalmatinci, Istrani i Primorci, stanovnici velikih gradova, privatni poduzetnici i službenici.

Iako Hrvati i Srbi u većoj mjeri vjeruju da su lijekovi stranih tvrtki kvalitetniji, općenito povjerenje u domaće farmaceutske  tvrtke veće je u Hrvatskoj i Srbiji u odnosu na Sloveniju.

Oko 50% Hrvata i Srba smatra da farmaceutske tvrtke vrše pritisak na liječnike da propisuju više lijekova nego što je potrebno, a isto misli 60% Slovenaca.

U Hrvatskoj su liječnici tradicionalno visoko na ljestvici povjerenja. Hrvati više vjeruju liječnicima (66%) nego Srbi (61%) i Slovenci (50%). U Hrvatskoj liječnicima najviše vjeruju stariji od 65 godina, umirovljenici i kućanice, Slavonci i Ličani.

Lijek ili otrov?

Što se tiče stava prema lijekovima, svaki drugi Hrvat i Srbin te svaki treći Slovenac smatraju da su većina lijekova otrovi koje treba izbjegavati. Unatoč tome, prema podacima Halmeda Hrvati su na lijekove u 2009. godini potrošili 4.615.283.338 kuna, ili oko pola milijarde kuna više u odnosu na 2008. godinu.

 Kada  ispitanici  sami procjenjuju koliko mjesečno troše na lijekove, u Hrvatskoj je to prosječno  78 kn, u Srbiji 74 kn, u Sloveniji 138 kn.

Uz umirovljenike, najveći su potrošači lijekova kućanice, NKV radnici i službenici, te osobe s ispodprosječnim osobnim prihodima (1 200-3 500 kn). U Sloveniji je naprotiv potrošnja lijekova  veća kod osoba koje imaju natprosječna primanja. (PS/jh)