Financiranje iz EU fondova u razdoblju od 2014.-2020.

S obzirom na skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju i otvaranje strukturnih fondova, kakve poticaje možemo očekivati za male i srednje poduzetnike?

 

Strukturni fondovi (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond), Kohezijski fond, kao i instrumenti Zajedničke poljoprivredne politike EU (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo) provodit će se sukladno zakonodavnom okviru koji je predložila Europska komisija (tijekom ove godine očekuje se usvajanje zakonodavnog okvira u Europskom parlamentu) i programskim dokumentima izrađenim u zemlji korisnici EU fondova. Izrada programskih dokumenata za Hrvatsku je započela, a prethodio joj je dokument Europske komisije (EK) predstavljen sredinom siječnja ove godine u kojem je EK iznijela svoje poglede o tome na koja bi se područja Hrvatska trebala usredotočiti u privlačenju sredstava iz europskih fondova u proračunskom razdoblju 2014.-2020.

Prijedlog Europske komisije za pripremu i prioritete programskih dokumenata

Prijedlog za pripremu i prioritete programskih dokumenta pripremljen od strane EK predstavlja polaznu točku za otvaranje dijaloga oko sadržaja Partnerskog sporazuma i Operativnih programa, koje će Hrvatska podnijeti EK za potrebe sufinanciranja investicijskih prioriteta u okviru novog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja EU. Riječ je o dokumentu koji se izrađuje za svaku zemlju članicu i kojim EK započinje pregovore sa svakom pojedinom članicom. Rezultat tih pregovora je Partnerski sporazum, okvirni dokument koji pripremaju nacionalne vlasti u kojem se utvrđuju glavna područja koja treba financirati iz EU fondova.

Uz Partnerski sporazum, Hrvatska će u suradnji s EK pripremiti i Operativne programe u kojima će odrediti prioritete u koje će ulagati u novom financijskom razdoblju. U tim dokumentima bit će konkretnije pobrojane mjere poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a područja koja neće biti navedena u strateškim dokumentima neće se moći sufinancirati sredstvima EU. U dokumentu koji je pripremila EK, izdvojene su četiri tematske cjeline na koje bi Hrvatska trebala usmjeriti većinu europskih sredstava koji će joj biti dostupni unutar sljedećeg sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja: jačanje konkurentnosti gospodarstva; poticanje zapošljavanja, poboljšanje obrazovnog sustava i smanjenje siromaštva; očuvanje okoliša i prirodnih resursa te jačanje administrativnih kapaciteta i veću uključenosti civilnog sektora.

Ovi prioriteti u skladu su sa strategijom razvoja europskog gospodarstva Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast (Europe 2020 - A strategy for smart, sustainable and inclusive growth COM/2010/2020) kojom je postavljeno 5 ambicioznih ciljeva koje treba ostvariti na EU razini do 2020. godine. Prvi cilj EU je dostići stopu zaposlenosti od 75% za populaciju u dobi od 20 do 64 godine. Investicije u istraživanje i razvoj trebaju dosegnuti 3% BDP-a, a potrebno je ispuniti i energetske ciljeve u sklopu borbe protiv klimatskih promjena, tj. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za barem 20% u odnosu na razinu iz 1990., podići udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji na 20% i za 20% povećati energetsku efikasnost. Četvrti cilj je smanjiti broj onih koji prerano napuštaju školovanje ispod 10% te osigurati da najmanje 40% populacije u dobi između 30 i 34 godine ima visoko obrazovanje. I konačno peti cilj je smanjiti siromaštvo s ciljem da se najmanje 20 milijuna ljudi izvuče iz opasnosti siromaštva i socijalne isključenosti.

Informirajte se u Zagrebačkoj banci

Zagrebačka banka pokrenula je početkom veljače svojevrsni informativni „EU desk“ za građane i poslovne subjekte putem kojeg, kroz tri kanala, pruža ključne informacije o promjenama koje nam donosi EU, EU fondovima, natječajima i projektima. Uz našu mjesečnu elektroničku publikaciju EUhorizont kojom pokrivamo teme o mogućnostima sudjelovanja hrvatskih poduzetnika na javnim natječajima i pozivima objavljenima u okviru EU fondova te primjerima uspješno provedenih EU projekata, dosadašnja emisija zaba 90 sekundi krenula je na prvom programu HTV-a u novom konceptu – zaba.eu. U emisijama možete pronaći mnoštvo zanimljivih, praktičnih i korisnih informacija o životu u EU. Banka također putem svoje internetske stranice informira o EU fondovima, uspješnim projektima koji se financiraju sredstvima EU fondova, kao i posebnim proizvodima kojima Banka podržava korisnike EU fondova.


Autor: Martina Sedmak, EU desk Zagrebačke banke


Imate pitanje vezane uz mogućnosti korištenja EU fondova ili potporu Zagrebačke banke u provedbi EU projekata? Na najzanimljivija pitanja odgovara naša autorica Martina Sedmak iz EU deska Zagrebačke banke. E-mail: martina.sedmak@unicreditgroup.zaba.hr

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox