"Imamo dobrog guvernera, ali građani ne vjeruju kuni"

Vjerujem da će eurozona opstati i vjerujem da će većina zemalja ostati u njoj, rekao je ekonomski analitičar Velimir Šonje, na 4. ekonomskoj konferenciji pod nazivom: "Novi izazovi ekonomske politike nakon ulaska u EU: što nas čeka u dugom roku?", koja se prošli petak održavala na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.

Uz pretpostavku opstanka eurozone dva su pitanja koja si moramo postaviti. Prvo je treba li Hrvatska žuriti u monetarnu Uniju, a Šonje smatra da se teoretski to može dogoditi tek 2016. godine, no da je puno realniji okvir za razmišljanje o tome između 2018. i 2022. godine.

Kad govorimo o ulasku u europsku monetarnu Uniju treba imati na umu da Hrvatska kao ni većina zemalja EU ne odgovara kriterijima iz Maastrichta (javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a, fiskalni deficit manji od 3 posto BDP-a). Iskustva drugih zemalja ukazuju na dva pristupa, pristup odlikaša gdje su zemlje koje su prihvaćanjem Ugovora o EU prihvatile i ulazak u monetarnu uniju te što prije žele zadovoljiti potrebne uvjete (primjerice Estonija). Drugi pristup prakticiraju zemlje poput Češke, Velike Britanije i Švedske koje žele vidjeti kako će se razvijati situacija te ne žele žuriti s uvođenjem eura.

U ovom trenutku mi premalo znamo i teško je racionalno odlučiti što valja za Hrvatsku, rekao je Šonje i dodao da s obzirom na našu fiskalnu politiku pristup odlikaša nema ozbiljnu alternativu jer je u interesu Hrvatske da što prije zadovolji kriterije koje omogućuje euro; konkurentnost, smanjenje javnog duga…

Visoka euroiziranost Hrvatske

Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke razvoj istaknuo je da zbog gorkih iskustava Europske unije s članicama koje su nespremne uvele euro, Hrvatska u ovoj dekadi neće postati članica eurozone. Međutim, smatra da je to neizbježno jer ne vidi opciju da Hrvatska vodi samostalnu monetarnu politiku, a razlog je euroiziranost Hrvatske koja je među višima u svijetu. Čak 80 posto građana Hrvatske štedi u eurima, vanjski dug nam je u eurima, naše banke su u stranom vlasništvu te su i dugoročni izvori financiranja su u stranoj valuti. Imamo dobrog guvernera, ali ljudi ne vjeruju kuni, zaključio je Škreb.

Govoreći o tečajnom politici Hrvatske, dekan ZŠEM-a Đuro Njavro je istaknuo da odgovori na naše probleme ne leže u tečajnim rješenjima jer su oni strukturni te je zbog toga nužno postaviti pitanje sposobnost buduće poslovne elite da predvodi novi model rasta. (ps)

 

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox