Ministar financija Slavko Linić najavio je uvođenje poreza na imovinu u srpnju iduće godine, a prvenstveno će biti vezan uz vrijednost i uporabu nekretnine, piše Jutarnji list.
Predstavnici SDP-a već se godinama zalažu za uvođenje poreza na imovinu, a Linić je poručio: Porez na neupotrijebljenu imovinu će progresivno rasti, a na upotrijebljenu značajno pasti. To je poruka gospodarstvenicima – svaka imovina koja je balast stajat će vas jako puno.
Kako je i ranije najavljivano porez na imovinu obračunavat će se na sve nekretnine u kojima se ne živi. Ukoliko zemljište u građevinskoj zoni vlasnici ne stave u funkciju, i oni će platiti porez. Ako je zemljište ušlo u građevinsku zonu, a na njemu nije ništa izgrađeno, izgubit će status građevinskog i vratiti se na poljoprivredno.
Marina Kesner-Škreb iz Instituta za javne financije procjenjuje da bi stopa poreza mogla iznositi 1,5%. U tom slučaju za prosječan stan od oko 60 kvadrata, uz cijenu četvornog metra od 1500 eura, porez bi godišnje iznosio oko 8000 kuna.
Kakva je praksa u Europi?
Porez na imovinu, u različitim oblicima, plaća se u gotovo svim članicama EU, pri čemu je porezna osnovica vrijednost nekretnine, a stope se kreću od 0,1 do 3 posto. Prihodi od poreza u europskim zemljama najčešće idu lokalnim zajednicama.
Zemlje koje su više izložene ekonomskoj krizi, poput Grčke i Italije, veći dio tereta nastoje prebaciti na građane, pa su na udaru i njihove nekretnine. Svaki Grk koji ima bilo koju nekretninu, primjerice, mora platiti od 0,5 do 16 eura po kvadratu. Porez se naplaćuje kroz račune za struju. Tako, onaj tko ne podmiri taj porez, ostaje bez struje. (jh)
Izvor: Jutarnji list, 29. prosinca 2011.