Hrvatska dobila najbolju komunikatoricu, a struka poslala snažnu poruku antikomunikatoru godine

Nacionalna udruga komunikacijskih profesionalaca na 19. Grand PRixu nagradila je najbolje komunikacijske projekte: u devet kategorija dodijeljeno je čak 20 nagrada – 3 zlata, 4 srebra i 13 bronci. 

Posebno priznanje za PRijavitelja godine pripalo je agenciji Millenium promocija, dok je priznanje za razvoj struke otišlo u ruke prof. dr. sc. Marijane Grbeše-Zenzerović, čiji dugogodišnji rad promiče važnost strateškog pristupa komunikacijama te ističe vrijednost akademske izvrsnosti kao jednog od ključnih stupova razvoja struke i zdravog demokratskog društva.

Ovogodišnje izdanje proglašenja najboljih nacionalnih komunikacijskih kampanja pred žiri je stavilo izazovan zadatak, istaknuo je predsjednik žirija Velibor Panić. 

Kroz prijavljene projekte jasno se vidi koliko je komunikacija danas sveobuhvatna i strateški važna, ne samo za poslovne rezultate već i za širi društveni utjecaj. Upravo nagrađene kampanje potvrđuju zrelost struke i njezinu sposobnost da kroz promišljene, integrirane pristupe stvara konkretne i mjerljive pomake. Cilj nije samo nagraditi ili uputiti opomenu pojedincima već javno podsjetiti da svaka izjava u javnom prostoru nosi odgovornost. Načela jasnoće, istinitosti i empatije nisu apstraktne komunikacijske vrline: njihovo prisustvo ili odsustvo ima mjerljive posljedice za povjerenje u institucije, medije i društvo u cjelini, zaključio je.

Ovogodišnji Grand PRix još je jednom potvrdio širinu, kompleksnost i društvenu relevantnost komunikacijske struke – nagrađeni projekti obuhvatili su raznolika područja, od IT industrije i zdravstva do javnih kampanja, društveno odgovornih inicijativa i organizacije zahtjevnih događanja, jasno demonstrirajući kako kvalitetna komunikacija čini ključnu razliku u svim segmentima društva. 

Najveću pažnju i ove godine privukla su dva priznanja koja izlaze iz strukovnog okvira i postavljaju pitanja relevantna za cijelo društvo – Komunikator i Antikomunikator godine. Jedna ističe komunikaciju u njezinom najboljem izdanju, dok druga služi kao stručna opomena da ni ugled ni reputacija ne isključuju odgovornost za neadekvatnu ili loše vođenu komunikaciju.

Komunikatorica godine: hrabrost koja odjekuje

Titula Komunikatorice 2025. pripala je Vedrani Pribičević, ekonomskoj analitičarki, predavačici na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta te jednom od najprepoznatljivijih ekonomskih glasova u hrvatskoj javnosti. No, ono u čemu se posebno komunikacijski istaknula bila je osobna hrabrost. U emisiji Nedjeljom u 2 javno je podijelila vlastitu borbu s pretilošću i online zlostavljanjem, opisujući tjeskobu i mentalne posljedice uvreda. Taj istup potaknuo je val javne podrške i senzibilizirao društvo za temu stigmatizacije i govora mržnje. Žiri HUOJ-a upravo je tu kombinaciju stručne jasnoće, autentičnosti i društvenog utjecaja prepoznao kao komunikacijski standard vrijedan priznanja. Vedrana Pribičević dodatno je naglasila kako su autentičnost, transparentnost i osobna odgovornost temelj svake relevantne javne komunikacije, osobito u vremenu povećane osjetljivosti publike na društvene teme. 

Pravo pitanje je jesmo li spremni preuzeti odgovornost za ono što činimo vidljivim i za ono što komuniciranjem činimo stvarno. Ako ova nagrada znači nešto, nadam se da znači upravo to. Da postoji prostor za komunikaciju koja ne podcjenjuje publiku, koja ne skriva kompleksnost i koja ne izbjegava neugodne istine.

U konkurenciji za ovo priznanje bili su i Marijan Gubina, hrvatski mirotvorac i humanitarac, Ranko Rajović, pedagog i edukator, te Severina Vučković, regionalna glazbena zvijezda.

Posebno priznanje za razvoj struke dodijeljeno je prof. dr. sc. Marijani Grbeši-Zenzerović.

Svojim akademskim djelovanjem i aktivnim sudjelovanjem u javnom prostoru prof. dr. sc. Grbeša-Zenzerović ustrajno naglašava važnost odgovorne, argumentirane i etične komunikacije, a kao mentorica i profesorica oblikovala je brojne mlade profesionalce koji danas sudjeluju u razvoju komunikacijske industrije, medija i javnih politika. Ova nagrada nosi snažnu poruku o nikad važnijoj ulozi obrazovanja: sveučilišta i znanstvene institucije nisu samo mjesta prijenosa znanja, ona su temelj razvoja kritičkog mišljenja, profesionalne etike i društvene odgovornosti, a ulaganje u obrazovanje komunikacijskih stručnjaka znači ulaganje u kvalitetu javnog prostora i oblikovanje standarda koji određuju kako ćemo kao društvo komunicirati, razumjeti se i donositi odluke. 

Antikomunikator godine: izostanak empatije i osobne odgovornosti

Antikomunikatorom 2025. proglašen je redatelj Dalibor Matanić, ponajprije zbog načina na koji se javno obraćao u izrazito osjetljivoj situaciji. Umjesto komunikacije koja pokazuje razumijevanje i poštovanje prema onima koji su pretrpjeli štetu, javni istupi djelovali su kao niz poruka koje su mogle dodatno retraumatizirati žrtve. Izostala je jasna, nedvosmislena isprika koja priznaje konkretne postupke i preuzima osobnu odgovornost, uz fokus na vlastitu perspektivu i opravdanja umjesto na dobrobit žrtava.

Više od strukovnog priznanja

HUOJ, Hrvatska udruga za odnose s javnošću, od 2007. godine dodjeljuje Grand PRix kao najviše strukovno komunikacijsko priznanje u Hrvatskoj. Nagrade za Komunikatora i Antikomunikatora godine, međutim, odavno su prerasle strukovni okvir. Cilj nije samo nagraditi ili uputiti opomenu pojedincima već javno podsjetiti da svaka izjava u javnom prostoru nosi odgovornost. Načela jasnoće, istinitosti i empatije nisu apstraktne komunikacijske vrline: njihovo prisustvo ili odsustvo ima mjerljive posljedice za povjerenje u institucije, medije i društvo u cjelini.

U vremenu u kojem svaka izgovorena riječ ima potencijal oblikovati javno mišljenje, strukovne nagrade poput Grand PRixa podsjećaju koliko su odgovorna, jasna i empatična komunikacija ključne za zdravo društvo. One ne služe samo prepoznavanju izvrsnosti, već i kao orijentir svima koji javno komuniciraju – gdje je granica profesionalnosti, a gdje počinje njezin izostanak. 

Upravo zato dijalog o komunikaciji ovdje ne završava: nastavlja se već u studenom na KOMferenciji u Splitu, središnjem okupljanju komunikacijske struke, gdje će se dodatno otvarati teme koje oblikuju budućnost javnog diskursa.