HUP: Potrebna jasna strategija izlaska iz subvencija i ulaganja u modernu energetsku infrastrukturu
Nakon dugog razdoblja reguliranih cijena energenata HUP se zalaže za postupni povratak na tržišne uvjete, odnosno izlazak iz državnih mjera subvencioniranja cijena električne energije. Ključno je zaštititi socijalno najugroženije građane, ali i osigurati kompenzacijske mehanizme za opskrbljivače koji su godinama nosili teret regulacije, kao i konkurentne uvjete za gospodarstvo.
Naša je poruka jasna: socijalna politika ne može se voditi ograničavanjem tržišta jer je cijena takve politike previsoka za sve aktere tržišta. Ključno je stoga donositi ciljane mjere kako bi subvencije bile usmjerene skupinama građana ili sektorima u gospodarstvu kojima je pomoć nužna.
Veliki potrošači već dvije godine plaćaju tržišnu cijenu električne energije, u prosjeku 12 % višu nego većina velikih potrošača u Europskoj uniji - što direktno potkopava njihovu konkurentnost. Nužno je hitno ispraviti i rijetko viđenu anomaliju – industrija u Hrvatskoj plaća višu cijenu električne energije od kućanstava. Dok država štiti građane kroz jednu od najnižih tarifa u EU, lani su veliki potrošači plaćali 12,7% višu cijenu od europskog prosjeka.
Time se slabi konkurentnost industrije, smanjuje investicijski kapacitet HEP-a, a subvencionirane cijene dodatno smanjuju motivaciju kućanstava za energetsku učinkovitost i ulaganja u modernija rješenja.
Direktna posljedica dugotrajnog zamrzavanja cijena je zastoj ulaganja investitora u modernizaciju mreže - ključnog preduvjeta konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u energetskoj i tehnološkoj tranziciji. Bez ulaganja u energetiku nema ni moderne industrije ni snažnog gospodarstva.
Istodobno, projekti obnovljivih izvora vrijedni 2,6 mlrd. eura i kapaciteta preko 2.600 MWh već tri godine čekaju na HERU i donošenje odluke o metodologiji određivanja cijene priključka – što je nedopustivo.
Za provedbu zelene tranzicije i širenje domaće industrijske baze presudna su ulaganja u modernu i otpornu elektroenergetsku mrežu, procijenjena na 33,8 mlrd. eura do 2030. Godine. Više od 50% postojeće mreže već je zastarjelo, što dodatno naglašava hitnost ulaganja.
Ogroman je jaz u financiranju zahtijeva za hitno korištenje EU fondova i mobilizacije privatnih ulaganja. Bez toga, Hrvatska će propustiti priliku za integraciju novih industrija poput zelenog vodika, baterijskih tvornica, električnih vozila i pametnih mreža, ključnih za energetsku tranziciju i osiguranje konkurentnosti.
Hrvatska bilježi stagnaciju privatnih ulaganja u energetsku infrastrukturu, dok globalno ona rastu rekordnim tempom – na 370 mlrd. USD u 2024. (IEA). Nepredvidivo regulatorno okruženje, kašnjenje strateških odluka i ograničeno tržišno natjecanje blokiraju investicije u Hrvatskoj. Poseban problem je i izostanak ulaganja u prijenosnu infrastrukturu poput 400 kV voda Konjsko–Melina te kašnjenje 10-godišnjeg plana razvoja mreže, što ugrožava sigurnost opskrbe i sprječava planiranje modernih energetski intenzivnih industrija - dok polovici elektroenergetske mreže uskoro istječe životni vijek.
HUP podržava postupno smanjivanje neselektivnog subvencioniranja kućanstava, uz zadržavanje zaštite samo za socijalno najugroženije skupine i uvođenje kompenzacijskih mehanizama za opskrbljivače, koji posluju pod regulacijom. Samo tako Hrvatska može otvoriti prostor tržišnim cijenama električne energije, mobilizirati investicije i osigurati funkcionalan, predvidiv i održiv energetski sustav.
Ako Hrvatska želi zadržati korak s rastućim energetskim potrebe koje donosi digitalizacija i umjetna inteligencije, mora hitno otvoriti put privatnim ulaganjima, modernizirati mrežu i omogućiti razvoj novih industrija. U protivnom, izgubit ćemo priliku za jačanje konkurentnosti, ubrzanje zelene tranzicije i podizanje životnog standarda. PS/SM
