Bilo jednom davno… vino: Je li vinska industrija Europe na prekretnici
Početkom prosinca Europska komisija odobrila je plan potpore vinskoj industriji koja se suočava s nepovoljnim gospodarskim uvjetima i sve većim strukturnim izazovima.
Iako značajan, ovaj plan zasad pokriva samo dio problema, zanemarujući pad potrošnje u Europi i poteškoće s izvozom.
Ključni podaci:
- 35%: pad potrošnje vina u Europi od 2000. godine
- 60%: udio Francuske, Španjolske i Italije u svjetskoj proizvodnji vina
- 214 milijuna hektolitara: povijesno niska razina globalne potrošnje očekivana u 2025.
Europski plan potpore: samo djelomično rješenje
Plan se temelji uglavnom na subvencijama za trajno krčenje vinograda. U Francuskoj će se mobilizirati 130 milijuna eura za financiranje krčenja po stopi od 4.000 € po hektaru. Mjera, koja se primjenjuje i u Italiji i Španjolskoj, ima za cilj ograničiti ponudu zbog pada potražnje. Međutim, ona rješava samo dio strukturne neravnoteže u sektoru.
Sve veći jaz između ponude i potražnje
Globalna proizvodnja i potrošnja vina pale su za gotovo 10% u posljednjih deset godina, no pad je znatno izraženiji u Europi, gdje je potrošnja smanjena za 25% od 2000. godine. Francuska je izgubila status vodećeg svjetskog proizvođača u korist Italije, a potražnja i dalje pada. Do 2025. globalna potrošnja očekuje se na povijesno niskih 214 milijuna hektolitara.
Rast izazova prilikom izvoza
Europska vina suočavaju se s protivnim vjetrovima na međunarodnim tržištima. U Kini je potrošnja vina pala za više od 60% od pandemije, dok u SAD-u nove carinske barijere otežavaju pristup europskim izvoznicima. Ove poteškoće dodatno slabe industriju koja je već pod pritiskom.
Fokus na iskorjenjivanju prikriva strukturne probleme
Francuski plan iskorjenjivanja, koji predviđa povlačenje 1,5 milijuna hektolitara s tržišta (samo 10% procijenjenog viška ponude u 2025.), ne može biti dovoljan za rješavanje trenutne neravnoteže ponude i potražnje. Osim toga, oslanja se isključivo na proizvodnju, zanemarujući izazov pada potražnje i promjene potrošačkih navika.
Fokus na iskorjenjivanje također zanemaruje potrebu za pozicioniranjem u višem segmentu i velike razlike među proizvođačima. Vina nižeg cjenovnog ranga, osobito u jugoistočnoj Francuskoj, suočavaju se s povećanom konkurencijom izvan Europe i padom potražnje, što ovu mjeru čini nedovoljnom za dugoročnu održivost sektora.
Simon Lacoume, sektorski ekonomist, ističe, Vinska industrija Europe prolazi kroz neviđenu krizu, obilježenu trajnom neravnotežom između ponude i potražnje, poteškoćama prilikom izvoza i konkurencijom u segmentu jeftinijih vina. Trenutne mjere, iako nužne, nisu dovoljne za održivu transformaciju sektora.
PS/LB
