Greške, kritike i povjerenje

25/08/2020

Koliko koštaju greške? Može li se izračunati vrijednost koja se gubi zbog napravljene greške i posljedica koje su se pritom dogodile? Što je kritika, a što je kritizerstvo?


Mnogi doživljavaju sam pojam kritike u negativnom svjetlu, sjećajući se kako su u djetinjstvu bili verbalno napadani bez očiglednog razloga od raznih školskih nasilnika ili grubih roditelja. Tko je bio ranjen u djetinjstvu teško i u odrasloj dobi prihvaća bilo kakvu kritiku, pa i dobronamjernu.Kritika dolazi u brojnim nijansama, no prevladavaju dvije temeljne boje: konstruktivna i destruktivna, a uz nekoliko jednostavnih pravila moguće je izbjeći vrijeđanje i riješiti probleme

Postoji scena u filmu „Schindlerova lista“ kad SS oficir, psihopat, naređuje da ubiju Židovku, koja je u filmu inženjer graditeljstva, odgovorna za gradilište. Profesionalno mu se obratila i rekla da će se ovako kako se gradi baraka srušiti i šta treba napraviti. Greška je bila u tome što mu se obratila pred svima i time mu (prema shvaćanju u njegovoj ludoj glavi) narušila autoritet. Nakon što je ubiju, on naređuje da sve poruše i naprave točno onako kako je maločas ubijena Židovka rekla.
No, postoji razlika između verbalnog napada u cilju vrijeđanja i omalovažavanja te iznošenja primjedbi i upozorenja vezanih za pogreške koje smo stvarno učinili.Ako smo profesionalci, moramo biti sposobni razlikovati nečije vrijeđanje zaogrnuto u kritiku od kritike koja je utemeljena, ali je izrečena na nespretan i nediplomatičan način. S druge strane i sami moramo usvojiti tehnike inteligentnog iznošenja kritike tako da bi osoba kojoj se obraćamo što lakše usvojila nova znanja i vještine te poboljšala svoju izvedbu na poslu. Čak i kad je opravdana i motivirana željom da nekoga navedemo na kvalitetniji rad, kritika je destruktivna ako nesmotreno narušava nečije samopoštovanje i izaziva stres, jer time gura osobu u bolest i srozava joj produktivnost.

Dobar je primjer destruktivne kritike rukovoditelj koji kaže “Kako si mogao napraviti takvu glupu pogrešku, o čemu si mislio, pogriješio sam što sam te zaposlio”. Psihološki neupućen šef može misliti da će vas tako motivirati na marljiviji i precizniji rad, ali će vjerojatnije proizvesti drukčije učinke: zamrzit ćete njega i posao, poželjet ćete otići ili ćete nastaviti raditi, ali sada pod većim stresom. Istinski konstruktivna kritika sadrži poštenje, vjerodostojnost i vještu diplomaciju. Ne valja biti ni pretjerano hladan ni previše srdačan, već spretno balansirati između te dvije osobine. Želite li povjerenje, ponudite ponašanje koje stvara povjerenje. Zašto je potrebno reagirati na nečiju grešku, odrediti njenu vrijednost, ukazati na posljedice i predočiti ispravno rješenje svim zaposlenicima? Ne zato da bi se definirao krivac, već zato jer ljudi mogu pomisliti da greška nije greška (čim nitko ne reagira) i mogu je prihvatiti kao obrazac ponašanja.

Teorija slomljenih prozorskih stakala

Narod bi rekao, rupa se krpa dok je mala, odnosno šteta se popravlja dok je mala. Ako greška nije označena, objašnjena i ukazana, ponavljanje više nije greška nego namjerna šteta. selekcija je dobar primjer. Možda ste greškom izabrali lošeg ili korumpiranog političara (vjerovali ste da je ono za što se prikazuje), no ako ga izaberete ponovo ili nekog sličnog njemu, to više nije greška već postaje obrazac, pravilo, procedura. PS/SŠ

Autor teksta: dr. sc. Saša Petar

Izvor: Poslovni savjetnik br. 144

Ostatak teksta pročitajte klikom na PDF ikonu

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox