Mihael Zmajlović: Samo ove godine pokrećemo 1,5 milijardi kuna investicija

18/08/2015

Često se u javnosti smatra da je zaštita okoliša luksuz koji si mogu priuštiti bogate zemlje, da je samo dodatni namet za gospodarstvo, no aktualnim projektima energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i prirode, pokazuje se kako zaštita okoliša i razvoj mogu ići ruku pod ruku. O projektima koji se provode i njihovim koristima, posebno za poslovni sektor, zato smo razgovarali sa ministrom zaštite okoliša i prirode Mihaelom Zmajlovićem.

(PS) Ističete da se u zaštitu okoliša i prirode ulaže više nego ikad do sada. Vidi li se to dovoljno i     kakvi su efekti za poslovni sektor?

Da, u zaštitu okoliša i prirode se zadnjih godina doista ulaže puno. I to ne bez razloga. Ulaganje u okoliš je ulaganje u bolji standard, niže troškove, konkurentnost te rast i razvoj gospodarstva. Od projekata energetske učinkovitosti, ublažavanja klimatskih promjena, gospodarenja otpadom ili ulaganja u naša zaštićena područja koristi imaju svi. Od građana do poduzetnika. Za građane to znači bolji standard i kvalitetu života. Za domaće tvrtke i obrtnike to su poslovi i plaće za tisuće radnika. Uz to, projektima namijenjenima direktno poslovnom sektoru omogućavamo da smanje troškove, uvedu moderne tehnologije i budu konkuretniji.

(PS) O kolikim se ulaganjima radi?

Samo u 2015. za projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti osigurali smo 600 milijuna kuna za sufinanciranje. Novac koji je osigurao Fond za zaštitu okoliša će generirati i milijardu i pol kuna investicija. I to samo u ovoj godini. Na raspolaganju su nam i nikad veća sredstva iz europskih fondova. Čak 21 milijarda kuna namijenjena je do 2020. godine za okoliš. Svaka ta kuna potencijal je koji se može direktno pretvoriti u zeleni rast i razvoj i nova radna mjesta.

(PS) Aktualni su trenutno projekti energetske učinkovitosti. O kojim se projektima radi i zašto su oni važni?

Projekti energetske učinkovitosti utječu na ono što nam je svima cilj, a to je smanjiti potrošnju energije u Hrvatskoj. To je usko vezano uz ublažavanje posljedica klimatskih promjena, svega onoga čemu svjedočimo i u Hrvatskoj poput ekstremnih suša ili poplava. Pritom govorimo o projektima od obnove obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, javnih objekata pa do komercijalnih objekata poput poslovnih zgrada, trgovačkih centara, hotela i industrije. Najviše interesa javnosti pobudio je program energetske obnove obiteljskih kuća. Samo ove godine osigurali smo sredstva za obnovu 10.000 kuća. To se odnosi na fasade, zamjenu prozora, vrata, izolaciju krova, korištenje obnovljivih izvora energije kao što su solarni paneli, fotonaponske ćelije, dizalice topline i slično. To je 10.000 malih gradilišta po Hrvatskoj. To su poslovi za domaće građevinske tvrtke i obrtnike, a svaka uložena kuna čuva postojeća i omogućava otvaranje novih radnih mjesta. I to ne samo na izvođenju radova, nego i u proizvodnji opreme. Na primjer, drveni prozor ima veću potporu. To je prostor za naše proizvođače.

(PS) Koji su projekti usmjereni direktno privatnom sektoru?

Ove je godine po prvi puta objavljen natječaj za energetsku obnovu komercijalnih zgrada. To se odnosi na urede, hotele, trgovačke centre, ugostiteljske objekte i slično. Kroz projekte energetske učinkovitosti u proizvodnji može se zamijeniti primarni energent, postaviti učinkovitiju rasvjetu, sustave grijanja i hlađenja. Pokrenuli smo i program korištenja obnovljivih izvora energije u turističkim objektima, hotelima, kampovima, apartmanima.

(PS) Znači, tvrtke mogu ostvariti uštede u poslovanju kroz štednju energije?

Točno, ali to nije i jedina korist. Ova ulaganja doprinose i tome da dugoročno budu konkurentniji, otporniji na krizu, da podižu standard proizvodnje i rada po standardima EU-a.

(PS) Tvrtke mogu unaprijediti i svoje vozne parkove, zar ne?

Tvrtkama, kao i građanima, sufinanciramo kupnju električnih i hibridnih vozila kojima se smanjuju emisije stakleničkih plinova i doprinosi čišćem zraku. Interes je doista iznenađujuće dobar. Svih planiranih 15 milijuna kuna za ovu godinu već je iskorišteno te smo osigurali i dodatna sredstva. Osobito mi je drago da je ove godine od 211 vozila za koja su tvrtke osigurale subvencije čak 119 električnih.

(PS) Jedna od aktualnih tema jest i donošenje novog Pravilnika o ambalažnom otpadu i ukidanju parafiskalnih nameta. Što se mijenja?

Nacrtom Pravilnika o ambalaži predloženo je ukidanje povratne naknade za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda. Stručno povjerenstvo sada će razmotriti što bi smanjenje troškova od 50 lipa, koliko iznosi povratna naknada, značila za mljekarstvo. Prihvaćanjem tog prijedloga proizvođači bi godišnje plaćali oko 35 milijuna kuna manje što je u skladu s našim nastojanjima da se maksimalno smanje ili ukinu parafiskalni nameti. Takvom bi se odlukom stvorile pretpostavke za nižu cijenu mlijeka čime bi profitirali svi građani.

(PS) Ima li još načina da se privatnom sektoru olakša poslovanje?

Smanjivanje broja parafiskalnih nameta i njihovo ukidanje gdje god je moguće jedan je od naših fokusa. U mom resoru oni se smanjuju za oko 100 milijuna kuna. Izmjenom naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama omogućili da se samo u ovoj godini poslovnom sektoru smanje troškovi po osnovi parafiskalnih nameta za 25 milijuna kuna. Ukidanjem poticajne naknade za ambalažu za 300-ak tvrtki su se smanjile obaveze za oko 30 milijuna kuna. Oko 40 milijuna kuna manji su parafiskalni nameti kroz sređivanje sustava gospodarenja ambalažnim otpadom. Svim ovim projektima, ulaganjima, ukidanjem parafiskalnih nameta gdje je moguće, pokazujemo da zaštita okoliša nije kočnica razvoja. Da to nije nešto što opterećuje gospodarstvo nekim nametima, nego je prilika za rast i razvoj temeljen na načelu održivosti.

Izdvojeno:

  • U 2015. za projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti osigurali smo 600 milijuna kuna za sufinanciranje. Novac koji je osigurao Fond za zaštitu okoliša će generirati milijardu i pol kuna investicija.
  • Osigurali smo sredstva za obnovu 10.000 kuća. To su poslovi za domaće građevinske tvrtke i obrtnike. I to ne samo na izvođenju radova, nego i u proizvodnji opreme. Na primjer, drveni prozor ima veću potporu. To je prostor za naše proizvođače.
  • Projektima namijenjenima poslovnom sektoru, poput obnove komercijalnih zgrada, turističkih objekata, zamjene energenta ili učinkovitijeg sustava grijanja i hlađenja, omogućavamo da smanje troškove, uvedu moderne tehnologije i budu konkuretniji.
  • Smanjivanje broja parafiskalnih nameta i njihovo ukidanje gdje god je moguće jedan je od naših fokusa. U mom resoru oni se smanjuju za oko 100 milijuna kuna.

Zlata Radović

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter

Mihail Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode
Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox