Zašto nas komunikacija plaši?

06/10/2020

U životu ćemo sresti samo dvije vrste ljudi – ljude, koji su naš problem i ljude, koji su rješenje našeg problema. Kako ćemo prepoznati koji su koji? Od samog početka naše komunikacije, prepoznavati ćemo znakove, simbole i riječi, koji će vam nuditi informacije o kakvim se ljudima radi.


Većina ljudi smatra da komunikacija počinje predstavljanjem, stiskom ruke ili nekim drugim pozdravom. Misle da komunikacija s drugim ljudima počinje kada progovorite. Istina je drukčija. Vaša komunikacija s drugim ljudima počinje kada „uđu“ u vaše vidno i/ili slušno polje. Također i kada vi napravite isti „ulaz“. U tom trenutku vi, na osnovi pokreta druge osobe, načina kretanja ili mirovanja u prostoru, stvarate svoje mišljenje o osobi koju vidite. Ista je priča i sa sluhom. Kada prvi puta čujete neku osobu, sviđa vam se ili vam se ne sviđa njen ili njegov glas. Brzina govora. Dubina tonova. Odsustvo ili učestalost poštapalica.

Što to sve znači?

Ljudima, s kojima komunicirate, ne morate ništa reći, a oni će ipak nakon sedam-osam sekundi (većina izvora smatra da je za stvaranje prvog dojma potrebno tih nekoliko sekundi), već imati formirano mišljenje o vama. Sviđat ćete im se ili im se nećete sviđati. Poželjet će vas upoznati ili će se potruditi udaljiti se žurno u suprotnom smjeru. Prezentacija je prvi dio procesa koje nazivamo komunikacija ili, preciznije, prodajni proces. Komunikacija se sastoji iz prezentacije, pregovaranja i prodaje. Da biste prodali ideju, prijedlog, zaključak, znanje, proizvod, uslugu ili nešto drugo, morate ih prezentirati tako da vašim sugovornicima bude razumljivo što im nudite. Zatim ćete pregovarati, budući da se početni ciljevi sugovornika mogu izrazito razlikovati. Ukoliko je sugovornik zadovoljan vašom prezentacijom i rezultatima pregovora, tada ćete i prodati što nudite (od poziva na kavu do rakete). To je uspješna komunikacija. To je moć uspješne prezentacije.

Što je prezentacija

Prezentacija je emocija. Na osnovi nečije prezentacije donijet ćemo odluku, a budući da cca. 75% odluka donosimo emotivno, poruka u našoj glavi nije ono što vidimo i čujemo, već kakvu emociju u nama izaziva ono što vidimo ili čujemo. Među tim emocijama nalaze se strah, zavist, oduševljenje, znatiželja, ljutnja, bijes i sve one emocije koje u nama mogu izazvati drugi ljudi. Kako se u susretu s okolinom ne biste osjećali bespomoćno, dobro je znati kako upravljati emocijama koje izazivaju prezentacije. Kaže se da je 10% naših emocija događaj, a 90% kako reagiramo na njega. Emocije mogu biti negativne, pa nas mogu omesti u komunikaciji, a mogu biti i pozitivne, pa nam mogu pomoći u postizanju željenih rezultata. Negativne emocije mogu skrenuti pažnju s temeljnih problema, nanijeti štetu važnim odnosima, umanjiti šanse za pravednu pogodbu i pomoći drugima da vas iskorištavaju. No emocije također mogu donijeti i pozitivu i ispuniti određene potrebe. PS/SŠ

Autor teksta: Saša Petar

Izvor: Poslovni savjetnik br. 145

Ostatak teksta pročitajte klikom na PDF ikonu

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox