Dva Nobelovca u Zagrebu poslala poruku svijetu - Umjetna inteligencija neće uništiti čovječanstvo, mogla bi ga spasiti
Dok svijet svakodnevno raspravlja o tome hoće li umjetna inteligencija ljudima oduzeti posao, preuzeti kontrolu nad društvom ili čak postati najveća prijetnja čovječanstvu, iz Zagreba je stigla potpuno drugačija poruka. Na inauguralnom EUonAIR AI Summitu dvojica aktualnih Nobelovih laureata poručila su kako najveća opasnost nije umjetna inteligencija, nego način na koji će je koristiti ljudi.
Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa okupili su se vodeći svjetski stručnjaci za umjetnu inteligenciju, kvantno računarstvo, ekonomiju i inovacije, a posebnu pozornost izazvao je dolazak dvojice ovogodišnjih Nobelovih laureate, ekonomista Joela Mokyra i fizičara Johna Martinisa, jednog od pionira kvantnog računarstva i znanstvenika hrvatskog podrijetla čija obitelj potječe iz Komiže na otoku Visu. Njihove poruke bile su optimistične, ali i upozoravajuće. Obojica smatraju da umjetna inteligencija predstavlja jednu od najvećih tehnoloških revolucija u povijesti, no istodobno upozoravaju da će njezin uspjeh ovisiti isključivo o ljudima.
Joel Mokyr, jedan od vodećih svjetskih ekonomskih povjesničara i autoriteta za tehnološke promjene, smatra da se umjetna inteligencija danas nalazi ondje gdje su računala bila šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Mislim da je umjetna inteligencija danas tamo gdje su računala bila 1960-ih godina, nitko tada nije znao kako će promijeniti društvo, a isto vrijedi i danas. Ono što sigurno znamo jest da će ubrzati znanstvena istraživanja i omogućiti da znanost napreduje mnogo brže nego bez nje. Volio bih samo da uspijemo izumiti i nešto što bismo mogli nazvati umjetnom mudrošću kako bismo je dali političarima. Na pitanje hoće li nas umjetna inteligencija uništiti ili spasiti, moj je odgovor da će nas vjerojatno spasiti, osim ako sami ne napravimo nešto glupo. Ljudi već od 1945. godine imaju sposobnost uništiti svijet nuklearnim oružjem. Ako do uništenja ikada dođe, neće ga uzrokovati umjetna inteligencija, nego ljudska glupost. Umjetna inteligencija nije čovjek, nego alat, baš kao što su mikroskop ili računalo alati koji određene stvari rade bolje od nas. U sljedećih dvadeset godina suočit ćemo se s ozbiljnim nedostatkom radne snage jer stanovništvo stari, a nema dovoljno mladih ljudi. Umjetna inteligencija pomoći će nam preuzeti poslove koje više nema tko raditi, od skrbi za starije do poljoprivrede i mnogih drugih zanimanja. Upravo zato mislim da će nas umjetna inteligencija učiniti bogatijima, zdravijima i omogućiti razvoj lijekova, novih materijala i izvora energije koje danas ne možemo ni zamisliti. Kao što naši preci nisu mogli zamisliti današnja zanimanja, tako ni mi danas ne možemo zamisliti poslove koji će postojati za pedeset godina. Povijest posljednjih tristo godina pokazuje da tehnologija ljudima dugoročno donosi bolji život i vjerujem da će tako biti i ovoga puta.
Veliko zanimanje izazvao je i John Martinis, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, jedan od najvažnijih ljudi u razvoju kvantnog računarstva i bivši voditelj Googleova tima za kvantni hardver. Njegov dolazak u Hrvatsku imao je i posebnu emocionalnu dimenziju jer je riječ o znanstveniku hrvatskog podrijetla koji je posljednji put domovinu svojih predaka posjetio još 1978. godine. Martinis je objasnio da će kvantna računala predstavljati sljedeći veliki tehnološki iskorak nakon umjetne inteligencije.
Kvantno računalstvo potpuno je novi način obrade podataka koji koristi zakone kvantne mehanike. Za razliku od klasičnih računala, koja koriste bitove s vrijednošću nula ili jedan, kvantna računala koriste kvantna stanja koja mogu biti i jedno i drugo istodobno. To nam omogućuje razvoj algoritama koji određene probleme rješavaju mnogo brže nego što je to moguće danas. U početku će se ta računala koristiti za vrlo složene znanstvene i tehničke probleme, ali dugoročno još uvijek ne možemo ni predvidjeti sve mogućnosti koje će otvoriti. Vjerujem da će kvantno računalstvo, kada postane dovoljno razvijeno, predstavljati jednako veliku revoluciju kao što je danas umjetna inteligencija. I sam umjetnu inteligenciju koristim gotovo svakodnevno kao iznimno moćnu tražilicu. S druge strane, razumijem zabrinutost zbog njezina utjecaja na tržište rada. Zato o tim promjenama moramo ozbiljno razmišljati.
Govoreći o dolasku u Hrvatsku, Martinis nije skrivao emocije.
Na neki način osjećam kao da se vraćam kući. Hrvatska kultura i moje hrvatsko podrijetlo podsjećaju me na odrastanje, iako sam odrastao u Sjedinjenim Američkim Državama. Posljednji put bio sam ovdje 1978. godine, kada sam mnogo vremena proveo u Komiži, rodnom mjestu svog oca. Danas, kada sam stariji i imam vlastite unuke, svoje hrvatske korijene cijenim više nego ikada prije. Veselim se što ću bolje upoznati Hrvatsku i još više istražiti vlastito obiteljsko nasljeđe.
Dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa Mato Njavro istaknuo je kako je organizacija ovakvog skupa veliko priznanje za Hrvatsku te važan korak u pozicioniranju zemlje na karti europskih rasprava o umjetnoj inteligenciji i novim tehnologijama.
Mislim da je ovo jedan od najvažnijih događaja koje danas organiziramo. Dolazak dvojice aktualnih Nobelovih laureata veliko je priznanje ne samo za Zagrebačku školu ekonomije i managementa, nego i za Hrvatsku. Obojica su među najrelevantnijim svjetskim znanstvenicima upravo u području tehnoloških promjena koje danas mijenjaju svijet. Vjerujem da će svojim znanjem i iskustvom značajno pridonijeti razumijevanju revolucije umjetne inteligencije te dodatno povećati međunarodnu vidljivost ovog događaja. Vjerujem da će njihove poruke biti vrijedne svim sudionicima koji su u Zagreb stigli iz različitih dijelova svijeta.
Uz dvojicu aktualnih Nobelovih laureata, na summitu su sudjelovali i Alessandro Aresu, Peter Gloor, Aleksandra Przegalińska, Siniša Krajnović, Vladimir Lukić, Ralf Dillerup, Marin Njavro, Mato Njavro, Nataša Rapaić, Gordan Pešić, Stefano Gison te brojni drugi domaći i međunarodni stručnjaci.
Rasprave o umjetnoj inteligenciji, kvantnom računarstvu, gospodarstvu i budućnosti rada pokazale su da se svijet nalazi na početku tehnološke revolucije čije će posljedice biti usporedive s pojavom interneta ili električne energije. Ako je suditi prema porukama koje su iz Zagreba poslali vodeći svjetski znanstvenici, pitanje više nije hoće li umjetna inteligencija promijeniti svijet. Pitanje je samo koliko ćemo mudro iskoristiti priliku koju nam pruža. PS/IČ
