Ulogu županija u ruralnom razvoju treba dodatno osnažiti jer regionalna samouprava najbolje poznaje vlastite probleme i potencijale, zaključak je panel diskusije održane u utorak u sklopu okruglog stola posvećenog razvoju lokalne zajednice uz pomoć EU fondova i poljoprivrede.

Kako su naglasili panelisti, rješenja koja će navedeni proces ubrzati su decentralizacija, a nakon nje i izgradnja bolje poduzetničke infrastrukture na lokalnom nivou, kao i postizanje snažnije sinergije jedinica lokalne samouprave i poljoprivrednika – poduzetnika.

"Naš je cilj pojednostavljivanje procedure apliciranja na mjere financirane iz EU fondova, uz istovremeno jačanje kontrole koje će spriječiti malverzacije u povlačenju sredstava. Među potencijalnim korisnicima mjera danas se javlja strah od dodatne birokratizacije, što uvelike usporava rast konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Novca na raspolaganju ima više dovoljno, možemo napraviti jedan veliki iskorak, a do sada je učinjeno zapravo vrlo malo. Primjer dobre prakse je podatak o 54 od 55 prijavljenih LAG-ova koji su krajem prošle godine dobili 441 milijuna kuna", napomenuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Također, istaknuo je i da otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima ovisi isključivo o poticanju investicijskog zamašnjaka koji će zaustaviti odseljavanje mladih.

Župan Međimurske županije Matija Posavec opomenuo je da nam svakodnevno iz ruku izmiču milijuni i milijarde sredstava. „Velika prepreka svakako je neujednačeni regionalni razvoj. Poljoprivrednici ne traže milostinju, već šansu da im se osigura tržište.

Nelogičan je podatak da je naša zemlja 25 godina izgubila polovicu poljoprivrednog zemljišta, dok paralelno s tim zemlje oko nas svoj razvitak temelje upravo na poljoprivredi“, dodao je Posavec.

No, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić smatra da nasumično povlačenje novca iz EU fondova nije rješenje, već ulaganje u strateške poljoprivredne grane koje se razlikuju od županije do županije. „Rješenje problema u našoj županiji su poljoprivredna i šumska područja čije će kvalitetnije upravljanje zaustaviti depopulaciju područja s kojom smo ozbiljno suočeni.

Trebali bismo poticati ciljne skupine poljoprivrednika, poput svinjogojstva, a onda zajedničkim snagama i dovesti proizvode naših OPG-ova na police trgovina, u svaku hrvatsku blagovaonicu, vrtić i bolnicu“, napominje Galić.

Da nije sve samo u povećanju obujma poljoprivredne proizvodnje, smatra Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, područja s najvećim brojem poljoprivrednika. „Cilj je postići i održivosti proizvodnje, a ključan korak u tome je unapređenje tehnološke konkurentnosti“, kaže.

Uostalom, nastavio je, ono čemu trebamo težiti je razvoj boljeg standarda i veće kvalitete života u svakom dijelu zemlje, kako bi razlike bile što manje. „Trebamo povećati dohodak, a do toga se dolazi stvaranjem vrijednosti koja je utrživa“, zaključio je.

Primjer usmjerena razvoja u skladu s prirodnim resursima dolazi iz Like i predstavio ga je Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko – goranske županije. „Bazirali smo se na šumarstvo i jedna smo od županija koja najizdašnije podupire razvoj lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) još od 2008. naovamo...

PS/S.P.  (Izvor: Večernji.hr)