Linić: Nelikvidnost ćemo riješiti u roku šest mjeseci

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji bi u roku šest mjeseci trebao riješiti problem nelikvidnosti i insolventnosti velikog broja hrvatskih poduzeća, stupit će na snagu u listopadu, nadaju se tvorci toga zakona.

Ministar financija Slavko Linić i ministar pravosuđa Orsat Miljenić na današnjoj su konferenciji za novinare najavili da će se problem 43 milijarde kuna neplaćenih računa i 72.000 blokiranih poslovnih subjekata, od čega 55.000 duže od godinu dana, pokušati riješiti zakonom kojim se uvodi predstečajna nagodba kao mogućnost spašavanja dužnika prije nego ode u stečaj s likvidacijom.

Ministar Miljenić ustvrdio je kako ideja novog zakona nije "uzimanje posla pravosuđu" već uvođenje postupka prije eventualnog stečaja kojim će se dužniku omogućiti uspostava likvidnosti i solventnosti, a postignuti dogovor će postati obvezujući ako ga prihvati sud. Nakon provedbe tog postupka poslovni subjekt bit će spašen i nastavit će poslovati ili odlazi u stečaj, ali bez mogućnosti preustroja, kaže Miljenić.

Izmjena modela restrukturiranja

Radi se zapravo o promjeni modela restrukturiranja poduzeća jer se dosadašnji model pokazao izuzetno neefikasnim - trenutno čak 89 stečajnih postupaka traje dulje od 10 godina, naplati se manje od trećine potraživanja, a prema studiji Svjetske banke Hrvatska je tek na 94. mjestu po brzini i lakoći provedbe stečajnog postupka, rekao je Slavko Linić.

Po novom zakonu, poduzetnik koji u roku 60 dana ne može platiti svoje obveze vjerovnicima mora pokušati postići nagodbu s vjerovnicima u roku od još 60 dana, a ako to ne uspije, slijedi postupak predstečajne nagodbe.

Postupak nagodbe vodit će Fina, a treba završiti u roku 120 dana. Nakon što se otvori predstečajna nagodba, vjerovnici neće više imati pravo blokirati račun dužnika. Nagodba je uspjela ako na nju pristanu dužnik i vjerovnici koji imaju više od 50 posto potraživanja, a na kraju postupka treba ju potvrditi trgovački sud.

Ako nagodba ne uspije, pokreće se stečajni postupak, ali više nema stečaja s preustrojem, već će postupak završiti likvidacijom poslovnog subjekta.

Kazne za odgovorne

Zakon predviđa i kazne za članove uprave ili nadzornog odbora koji su propustili pokrenuti postupak nagodbe ili su postupali suprotno zakonu, a iznosit će dvostruko od njihove godišnje naknade za obavljanje dužnosti, te ne manje od milijun kuna za velike poduzetnike, pola milijuna za srednje poduzetnike i sto tisuća kuna za male poduzetnike. Kao primjer Linić je naveo slučaj Vjesnika, odnosno direktora Narodnih novina press Roberta Mekinića koji bi kao izdavač Vjesnika trebao pokrenuti stečaj ali to ne želi učiniti. Zbog toga bi ga trebalo kazniti, ustvrdio je Linić.

Novim zakonom želimo dužniku omogućiti da kroz restrukturiranje obnovi likvidnost i solventnost, a time će i sačuvati radna mjesta, istaknuo je Linić dodavši kako će to najvećim dijelom ići na teret vjerovnika, pa Vlada očekuje dobru suradnju s bankama. Budući da je 43 milijarde kuna ogroman iznos, a od banaka očekujemo da kao najveći vjerovnici sudjeluju u rješavanju tog problema, ne razmišljamo o dodatnom financijskom opterećivanju bankarskog sustava, kaže Linić.

Na konferenciji je ponovno potvrđeno da će se kroz Zakon o reprogramu dužnika još jednom pružiti prilika za reprogram dugova na tri godine svima koji do 31. siječnja ove godine imaju dugove prema Poreznoj upravi. (Hina/jk)

 

 

 


Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox