Može li se poslovni slom vidjeti u bilanci prije nego što bude kasno? U fokusu digitalni euro, AI i PDV prijevare
Kad poslovni partner počne kasniti s plaćanjem, je li to prolazni problem ili prvi znak nelikvidnosti? Može li se iz financijskih izvještaja na vrijeme prepoznati da tvrtka ide prema ozbiljnom poslovnom neuspjehu? Kako se na sudu dokazuje izgubljena dobit, procjenjuje vrijednost poduzeća ili utvrđuju obrasci kružne PDV prijevare?
To su neka od pitanja poslovne i ekonomske sekcije IX. Kongresa sudskih vještaka RH, koji se 2. i 3. listopada održava u zagrebačkom Westinu.
Program spaja financije, tehnologiju, poreze i pravo. Viceguvernerka Hrvatske narodne banke Ivana Jakir-Bajo govori o tragovima novca, gotovini, karticama i digitalnom euru; prof. Vinko Belak o praktičnoj primjeni umjetne inteligencije u sudskim vještačenjima; prof. Ivica Pervan o modelima procjene vrijednosti poslovnog neuspjeha. U programu su i oporezivanje nekretnina, pravila protiv premještanja dobiti te kružne prijevare u PDV-u i praksa Suda Europske unije. Međunarodnu perspektivu AI-ja, etike i vladavine prava donosi londonska odvjetnica Ana Stanič, osnivačica E&A Law, s više od 25 godina iskustva u međunarodnom pravu i arbitraži te članica Court of Arbitrators Stalnog arbitražnog suda (PCA) u Haagu.
Matematički točan izračun pritom nije dovoljan ako su ulazni podaci, pretpostavke ili metodologija pogrešni.
Spor rijetko nastaje oko toga koliko je 2×2, nastaje oko toga što se uopće množi, kaže Ante Beus, sudski vještak za financije i računovodstvo i moderator Sekcije ekonomista. Vještak, objašnjava, mora provjeriti vjerodostojnost podataka, relevantnost pretpostavki i prikladnost metode kojom se došlo do rezultata.
Umjetna inteligencija jedna je od tema koja se provlači kroz više dijelova Kongresa.
AI nudi izuzetnu brzinu u obradi velikih količina podataka, ali i generira rizike poput algoritamske pristranosti i ‘halucinacija’, dok konačna stručna procjena, vjerodostojnost i odgovornost ostaju isključivo na vještaku, ističe Melita Bestvina Krnić, predsjednica HDSViP-a.
Poslovnu dimenziju imaju i teme izvan ekonomske sekcije: mogu li klimatski rizici dugoročno mijenjati tržišnu vrijednost nekretnina, jesu li obećane energetske uštede nakon obnove stvarne te kako složen stručni nalaz pretvoriti u dokaz koji je razumljiv sudu, poduzetniku i drugoj strani u sporu.
Kongres tako poslovnoj javnosti ne nudi samo pregled sporova koji završavaju na sudu, nego i upozorenje na ono što im često prethodi: lošu procjenu rizika, pogrešne podatke, nejasne ugovorne pretpostavke i odluke donesene bez dovoljno kvalitetne stručne podloge. PS/SM
