Na rubu smo bankrota

Ako ne želimo objaviti bankrot države, svoje imovinske resurse moramo staviti u funkciju smanjenja javnog duga. To ljudi moraju shvatiti – to je upravljanje državom – imamo imovinu i trebamo je staviti u funkciju i s druge strane uprihoditi da smanjimo dug, riječi su ministra financija Slavka Linića kojima je pokušao objasniti zašto Vlada daje autoceste u koncesiju, piše Večernji.hr.

Do kraja lipnja potrošen je sav ovogodišnji deficit pa nas u razmaku od pola godine čeka drugi rebalans proračuna za 2013. Probijanje budžeta ministar pravda obvezama prema zdravstvu, no problemi su puno veći i država ih neće moći premostiti bez jedne krupne privatizacije. Ekonomist Željko Lovrinčević predviđa da će do kraja godine javni dug doći na 70 posto BDP-a, i to nakon što se, zbog promijenjene metodologije, korektno prikažu sve obveze države te u javni dug uključe zaduženja HBOR-a, HAC-a i AZR-a.

Stanje je dramatičnije nego što se u Vladi predstavlja jer su eksplodirali i deficit i javni dug, ističe Lovrinčević. Njegova je procjena da će se do kraja godine manjak u državnoj blagajni popeti na približno 14 milijardi kuna, zbog čega će Hrvatska biti jedna od rijetkih članica EU sa znatnim rastom deficita, i to u vrijeme kad se deficit trebao smanjiti za jedan postotni bod BDP-a godišnje. Kako sadašnji Zakon o proračunu kaže da javni dug ne smije prijeći 60 posto BDP-a, Sabor zapravo ne bi ni smio izglasati proračun za 2014. godinu, što zapravo znači da hrvatska Vlada već u prvoj godini članstva svoje javne financije predaje u ruke Bruxellesa. Očekuje se da će država ove godine u proračun prikupiti 1,5 do 2 milijarde kuna manje od planiranih 113 milijardi kuna. Posljedica je to pada zaposlenosti, proizvodnje i pada BDP-a. K tome, ulazak u EU donio je Vladi obvezu da u zajednički proračun uplati 1,7 milijardi kuna polugodišnje članarine, smanjuju se prihodi od carina jer prostor EU postaje unutarnje tržište, a 75 posto carina naplaćenih od uvoza iz trećih zemalja odlazi u Bruxelles.

Dok su prihodi, kaže Linić, "par postotaka" ispod plana, rashodi su veći približno 4 posto, tako da Vlada i njezin ministar financija nemaju kontrolu ni nad čime pa se kao spasonosno rješenje nameće davanje autocesta u koncesiju, od čega Linić očekuje najmanje tri milijarde eura. Ili to ili bankrot države. (Izvor: Večernji.hr) PS/S.P.

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter  


 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox