Argument je to u prilog rastu zapošljavanja u Hrvatskoj te oporavljanja tržišta rada. Istovremeno raste i popularnost dobrovoljne mirovinske štednje pa je u nizu fondova zabilježeno 265.062 člana koja štede u "trećem stupu", što je za oko 20 tisuća ljudi više nego u istom mjesecu 2016. godine.

Unatoč činjenici da država i dalje subvencionira dobrovoljnu mirovinsku štednju, imovina trećeg stupa iznosi tek 3,6 milijarde kuna. Prema izračunima na temelju prosječnih prinosa od osnutka dobrovoljnih fondova uz ulaganje od 200 kuna mjesečno tijekom 20 godina uplati se 48 tisuća kuna, dobije se 7200 kuna poticaja od države, a ukupno na računu prikupi 101 tisuća kuna, pa mirovina iz tog dijela može iznositi oko 1180 kuna mjesečno.

Novac iz obveznih mirovinskih fondova uvijek je zanimljiva meta političarima kada je potrebna financijska injekcija za projekte, privatizaciju ili refinanciranje javnog duga. Neto imovina četiri obvezna mirovinska fonda popela se u travnju na 85,7 milijardi kuna, što je za desetak milijardi kuna viši iznos od onog zabilježenog krajem travnja. Najveći dio tog kolača drži AZ fond koji raspolaže s 39 posto ukupne imovine. Koliko je sustav drugog mirovinskog stupa učinkovit, pokazuje i odnos između ukupnih uplata doprinosa i vrijednosti imovine. PS/S.P. (Izvor: Večernji.hr)