Konferencija „Implementacija programa usklađenosti i integriteta u poslovanje poduzeća“ okupila je domaće stručnjake za ljudske potencijale, pravnike i menadžere za usklađenost (compliance menadžere) kako bi raspravili utjecaj integriteta na izgradnju korporativne kulture te definirali koje su koristi integriranih programa usklađenosti i integriteta.

Na temu kako implementirati element integriteta u poslovanje govorili su Ida Martinjak, direktorica treninga i HR investiranja iz Privredne banke Zagreb, Srebrenka Saks, direktorica DHL Internationala, Goran Šimunović, voditelj privremenog zapošljavanja iz Grupe Manpower Croatia, Irena Kajganić, stručnjakinja za usklađenost iz Siemensa d.d. (Adriatic Region) te direktorica tvrtke Codupo i organizatorica konferencije dr.sc. Silvija Vig.

Potom su prilikom panel-rasprave pod nazivom „Kultura, usklađenost i etika: mjesto i uloga programa usklađenosti i etike u razvoju korporativne kulture“ zaključili kako je upravo ovaj faktor od presudne važnosti za kompanije koje žele doći u fazu zrelosti u kojoj dugoročno uspješno i stabilno posluju.

„Istraživanje o implementaciji programa usklađenosti i integriteta u Republici Hrvatskoj koje sam provela za potrebe svog doktorskog rada 2015. godine još uvijek je prvo i jedino takve vrste u Republici Hrvatskoj. Na uzorku od 159 poduzeća prikupila sam podatke o pitanjima vezanima uz etičko vodstvo, etičku organizacijsku kulturu i klimu, poslovnu etiku, faze životnog ciklusa poduzeća te nefinancijsku uspješnost poduzeća. No, prije svega smatram da je bitno objasniti razliku između pojmova poslovne etike i društveno odgovornog poslovanja koji se često poistovjećuju. Europljani nerado govore o etičkim pitanjima u javnosti, u čemu se razlikuju od Amerikanaca. Upravo ta neizravna konotacija termina društveno odgovornog poslovanja donekle i objašnjava popularnost ovog izraza te se bolje uklapa u viziju poduzeća koja su jako skeptična po pitanju etičnosti u poslovanju. To je razlog zašto se sve više kao sinonim poslovne etike koristiti termin integritet, pa se u novijoj praksi program etike i usklađenosti naziva program integriteta ili program usklađenosti i integriteta“, izjavila je Silvija Vig po završetku konferencije.

Rezultati istraživanja pokazali su kako su etičko vodstvo, etička kultura, etička klima i poslovna etika kao stavke najzastupljenije u fazi zrelosti što znači da većina poduzeća koja su u toj fazi imaju etičnije vodstvo i pokazuju više elemenata etičke kulture. Prema literaturi korištenoj u radu, faze životnog ciklusa poduzeća dijele se u tri skupine: fazu rasta (doba povoja, go-go i adolescencija), fazu zrelosti (top forma i zrelost) te fazu pada (aristokracija, rana birokracija i birokracija). Istraživanje je ukazalo na podatak da se u fazi zrelosti nalazi 25% (39) kompanija iz uzorka od kojih se u fazi top forme nalazi 13% poduzeća.

Vig procjenjuje da od tih 39 kompanija njih svega trinaest (33%) ima gotovo sve kriterije programa usklađenosti i etike te se pritom uglavnom radi o multinacionalnim kompanijama. Još šest (15%) kompanija ima veći dio kriterija programa, što bi značilo da je ukupno obuhvaćenih kompanija s gotovo svim ili većim brojem zadovoljenih kriterija bilo 49%, dok su ostale kompanije koje se nalaze u fazi top forme manje, pa je kod njih prilikom ocjene etičnosti presudno vodstvo. Od državnih poduzeća koja su sudjelovala u ovom istraživanju njih čak 68% nalazi se u fazi pada.

Ovi alarmantni podaci pokazuju kako je vrijeme za uvođenje određenih promjena koje se u naprednijim zemljama, primjerice SAD-u, primjenjuju već nekoliko desetljeća. Uz to, vidljivo je kako se upravo kroz javne dijaloge kojima je cilj promjena svijesti opće i strukovne javnosti može i treba sustavno raditi na razvoju i implementaciji dokazanih i uvriježenih programa usklađenosti i integriteta.