Vlada je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog izmjena Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojima se državni poticaji s 15 posto smanjuju na 10 posto. 

To znači da će najviši iznos državnih poticaja koji stambeni štediša može ostvariti u godini dana sa 750 kuna pasti na 500 kuna, a Ministarstvo financija će tijekom ove godine s bankama i stambenim štedionicama razgovarati o drugačijem modelu poticanja kupovine stanova, rečeno je na sjednici.

Ministar financija Slavko Linić ustvrdio je kako se poticaji ne smanjuju radi ušteda u državnom proračunu, kako se komentira u javnosti, nego zato što su analize pokazale da se tu zapravo radi o nenamjenskom trošenju sredstava. Mi stimuliramo stambenu štednju građana koji uopće nemaju namjeru kupovati stanove, a godišnje se na to iz proračuna potroši 160 milijuna kuna, kaže Linić.

S takvom mjerom ne postiže se cilj da mladi ljudi dođu do stana i da se podigne stanogradnja, jer imamo ogroman broj praznih stanova. Kako je to ipak osjetljivo pitanje, nismo na brzinu odustali od takvog poticaja već smo ga umanjili, ali ćemo ove godine ozbiljno razgovarati s bankama i štedionicama o novom modelu stambene štednje kako bi našli konačno rješenje za taj problem, dodao je Linić.

Premijer Zoran Milanović nadovezao se tvrdnjom kako osobno zna nekoliko ljudi koji su kroz stambenu štednju ustvari samo oplođivali svoju ušteđevinu i na kamati zaradili više nego da su taj novac stavili u banku. Kada bi postojala obveza da se kupi stan, kada bi to bilo regulirano kao dobrovoljna mirovinska štednja, bilo bi to nešto drugo, no ovako je služilo ljudima koji su malo likvidniji da malo više zarade na kamati. To nije normalan način poslovanja i to polako ukidamo, vidjet ćemo koje su druge mjere na raspolaganju, rekao je Milanović. (Hina/HT)

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter