Žene na tržištu rada: Budućnost pripada njima

Žene su velika ekonomska snaga budućnosti, ali zasad još uvijek prevladavaju na evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), slabije su plaćene i u većoj su opasnosti od dugotrajne nezaposlenosti nego muškarci, rečeno je na današnjem okruglom stolu o položaju žena na tržištu rada.


Na skupu su predstavljeni projekt "Žene na tržištu rada", koji s tri milijuna eura financira EU, i studija o položaju žena na tržištu rada, koja treba poslužiti za kreiranje aktivne politike zapošljavanja osjetljivih skupina, poput žena starijih od 40 godina, Romkinja, žena iz ruralnih područja i dugotrajno nezaposlenih žena.

Istraživanje je pokazalo da je broj radno sposobnih žena veći od broja radno sposobnih muškaraca, no žene su manje aktivne, rjeđe su među zaposlenima a mnogo češće među nezaposlenima, istaknula je voditeljica istraživanja Sanja Crnković Pozaić.

Pri tome se žene prema obrazovanju više razlikuju međusobno nego prema muškarcima, jer su mlađe žene više uključene u obrazovanje od muškaraca, a pogotovo od starijih žena. Zbog boljeg obrazovanja mlađe žene imaju veće šanse za posao od muškaraca, pa bi se njihov položaj na tržištu rada u idućih 10 godina mogao značajno poboljšati.

No, zato problem predstavlja veliki kontigent žena starijih od 50 godina koje su neiskorišteni resurs, ali su i neaktivne na tržištu rada, upozorava Crnković Pozaić.

Diskriminacija žena

Diskriminacija žena još je uvijek prisutna u primanjima jer su plaće podjednake samo na najvišim razinama, npr. na dužnosničkoj ili direktorskoj, a što su razine niže to su razlike veće, tako da kod kvalificiranih radnika u poljoprivredi i ribarstvu prosječne plaće žena dosižu tek 60 posto plaća muškaraca.

Što se tiče registrirane nezaposlenosti, za dugotrajnu nezaposlenost starijih i slabije obrazovanih žena kriva je niska potražnja za radom na hrvatskom tržištu i neusklađenost ponude i potražnje.

No, nezaposlenost žena potiče i zakonski okvir jer ih više motivira na neaktivnost kroz dječji doplatak, koji ima čisti efekt dohotka i destimulira radni angažman, a stimulira novo rađanje u siromašnim obiteljima. Isto tako, rodiljne naknade za žene koje nisu zaposlene mogu se dobiti isključivo preko statusa nezaposlenosti, što znači da se moraju javiti na burzu rada, kaže Crnković Pozaić.

Za žene iz ruralnih područja dodatne probleme predstavljaju stroga podjela rodnih usluga, zbog čega su kućanski poslovi isključivo ženska zadaća, nedostatak kvalitetnih usluga podrške i pouzdane mreže javnog prometa, dok su pak Romkinje izložene diskriminaciji koja se zasniva na narodnosti i spolu, rečeno je na okruglom stolu. (Hina/SJ)

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox