BRANKO PAVLOVIĆ: Nove uloge liderstva u digitalnoj transformaciji-industriji 4.0

Digitalizacija i digitalna transformacija već su dugo dio našeg života i posla. Pogledajmo samo koliko na društvenim mrežama kruži različitih tekstova na temu „što ne razumiju rođeni u dvadesetom stoljeću“. Mnogi digitalni servisi i elementi Industrije 4.0 uvukli su se u naše živote i poslovna okruženja bez velikih potresa ili šokova, uz određene izuzetke.


Danas je već normalno, iako kod nas još ne u tolikoj mjeri kao u najrazvijenijim državama, da se ne pogleda kroz prozor, čak niti na mobitel kako bi se saznalo kakvo se vrijeme očekuje (u direktnom i prenesenom značenju), već da se za tu informaciju pita virtualni pomoćnik. On nam daje servisne informacije, obavještava nas o našem kalendaru, planiranim sastancima, predlaže što ćemo slušati ili gledati, nazove prijatelja ili člana obitelji kojeg nismo dugo čuli. Već je danas u potpunosti normalno da Google za nas nazove i naruči obrok, dok sugovornik s druge strane i ne shvaća da je razgovarao s računalom, a ne s čovjekom.

Stižu nam tektonske promjene u načinu poslovanja

Prihvatili smo ove promjene lako i brzo, ali promjene koje sada dolaze mnogo su složenije i snažnije, te moćnije. Digitalna transformacija, Industrija 4.0 – svi ovi pojmovi u punom smislu upućuju na tektonske promjene koje će biti značajnije od onoga što smo iskusili dosad, a na njih moramo biti spremni i s osobne, i s poslovne razine. Unatoč mnogim povicima o rizicima i negativnim utjecajima dolazećih promjena, one sa sobom nose brojne prilike i prednosti – izazove. Svaka promjena može biti opasnost, ali može biti i pozitivna, a kad je riječ o poslovanju, onda o svakoj tvrtki. O svakom poduzetniku ovisi hoće li iskoristiti te promjene i mogućnosti ili će biti objekt njihova djelovanja – dakle tu se javljaju nove zadaće – nove uloge liderstva. U tom kontekstu najveći stupanj prihvaćanja i implementacije bilježe tehnologije poput BIG DATA, mobilne tehnologije, privatnog i poslovnog cloud rješenja te API-a. Najveći stupanj razvoja bilježe tehnologije poput AI-a, strojnog učenja, IoT-a, te softverski razvijenog i namijenjenog networkinga i „skladištenja“.

Sporije ali učinkovito dolaze promjene na hrvatsko tržište

Činjenica je da će, ako već nisu, gotovo sve industrije osjetiti utjecaj digitalne transformacije i njenih disruptivnih učinaka. Ti se procesi puno brže razvijaju na tržištima najrazvijenijih privreda, ali u ovom globaliziranom svijetu vidljivo je da se u praksi mnogi faktori prelijevaju i na manje razvijena tržišta, npr. hrvatsko. Dok većina tvrtki pokazuje jasnu svijest o potrebi prilagodbe i korištenja procesa digitalne transformacije, jasno se podcrtava da se provođenje tih projekata susreće i sa preprekama koje je mnogo jednostavnije najaviti i planirati negoli izbjeći provesti. To ukazuje da unatoč suglasju o izuzetnoj važnosti digitalnog, donositelji odluke (a to su lideri – manageri) u tvrtkama smatraju da im korištenje provedbu raspoloživih alata onemogućuju nedostatak resursa, kompleksnost simultanog korištenja više novih alata i tehnologija ili oslanjanje na stare tehnologije i njihova prilagodba na nove. Postojeće prepreke i teškoće u primjeni novih rješenja i tehnologija te nespremnost društva i tržišta, kao i tvrtke, na njihovo prihvaćanje vodi prema različitom stupnju razvoja i implementacije promjena - kao i k novim zadaćama liderstva.

U susret novim idejama i svjetonazorima u poslovanju

Svijet u kojem danas živimo kaotičan je, prepun izazova, te istovremeno bogat prilikama i potencijalima za razvoj. Mogli bismo kazati kako se pred našim očima rađa sasvim nova stvarnost – stvarnost digitalnog svijeta, industrije 4.0.

Stoga nam u ovom razdoblju trebaju nove ideje, novi svjetonazori i novi odnosi kako bismo se kvalitetno suočili s brojnim izazovima. Dakle, kako bi prepoznali ono što ta „nova stvarnost“ donosi, lideri – manageri moraju prepoznati gdje se se nalazi mogućnost za promjene u njihovoj industriji. Stoga oni moraju čim prije shvatiti kako nije riječ o tome da na početku 21. stoljeća nastavljaju upravljati organizacijama – tvrtkama uglavnom se oslanajući na zastarjele slike stvarnosti koje je u 17. stoljeću stvorio genijalni fizičar Isac Newton da bi ga potom u društvenim znanostima kopirali i slijedili Freud, Lock, Mill i ostali. Prema njegovoj slici realnosti – velikog stroja vođenog čeličnim linearnim zakonima kauzalnosti koji mu osiguravaju izvjesnost, predvidljivost i kontrolabilnost- F. Taylor i F. Gilberth stvorili su „znanstveni menadžment“ koji je pokrenuo industrijsku revoluciju i preoblikovao svijet. To je bio začetak, još uvijek prevladavajućeg pristupa koji na rad i radnike gleda iz perspektive „tehničkog problema“, koji organizacije „lomi“ na elementarne poslovne funkcije (proizvodnje, marketinga, računovodstva, financija, prodaje, logistike itd.) kako bi se specijalizirani stručnjaci učinkovito nosili s jasno strukturiranim problemima u precizno definiranim područjima, te koji „zadatke“ lomi u elementarne dijelove kako bi se s njima nosili slabo educirani radnici. U Taylerovoj organizaciji sve je podređeno specijalizaciji, a menadžeri- lideri su toliko okupirani učinkovitošću da posve zaboravljaju ljude.Taylorov „znanstveni menadžment „ u potrazi je za „prirodnim zakonitostima“usađenim u tkivo organizacije kako bi ih pomno analizirao i razumio na koji način „stroj funkcionira“. Razlog tome je stroga kontrola podređenih, proizvoda, tržišta, okruženja i ostalih dionika. Pod utjecajem hladnog njutnovskog svjetonazora „stari“ menadžment na djelatnike (radnike) gleda kao na „pasivne jedinice proizvodnje“ koje svojom glupošću samo usporavaju i koče procese. U tim organizacijama sve što vrijedi vidljivo je-zgrade, strojevi, strategije, strukture, sustavi nagrađivanja ili konkretni brojevni rezultati. Za životnost, svijest, duhovnost, osjećaje i kreativnost – puke „periferne komplikacije“ tamo jednostavno nema mjesta.

Kako su godine prolazile, manageri, lideri i znanost, oslonjena  na Taylorov menadžment kroz vlastita i tuđa iskustva, razočaranja i neuspjehe, počeli su osjećati kako sve to skupa nema previše smisla, a što se potenciralo procesima digitalizacije i uvođenja koncepta Industrije 4.0. Unatoč tome što poput drugih stručnjaka i znanstvenika žele biti kompetentni, stvarnost ih iz dana u dan podsjeća na to da u toj priči nešto jednostavno ne štima (pogledajmo samo probleme oko nas brodogradilišta, građevina, tekstil, trgovina itd.). S obzirom na to da su menadžeri zaduženi za razvoj i promjene – oni danas nalikuju nesposobnim liječnicima koji nakon tko zna koje operacije u nizu zaključuju kako je sve u najboljem redu, osim osim što je pacijent mrtav.Krajnje je vrijeme da se da se zapitaju što tu nije u redu da se okrenu oko sebe i vide kako se stvarno odvija život. Da revolucioniraju znanost odbacujući neučinkovita zastarjela uvjerenja. Kako to obično u životu biva, dok na radnom mjestu sve češće gube bitke s kompleksnim izazovima (a digitalizacija i Industrija 4.0 to jesu), čovječanstvu su se dogodile „nove znanosti“ kvantne fizike, teorije relativiteta, kaosa i brojna druga nova otkrića koja su perima vodećih svjetskih znanstvenika i lidera opisala sasvim drugačiju običnom čovjeku još uvijek ne shvatljivu realnost, koju sada treba ugraditi u nove zadaće liderstva, jer to svijet Industrije 4.0 i digitalizacije ne samo nameće već strogo zahtjeva. Tom zahtjevnom području povezivanja složenih znanstvenih koncepcija, „novih znanosti“ sa svakodnevnim obrascima organizacijskog života posebno se moraju baviti menadžeri i lideri ukoliko žele svojim brodom uspješno upravljati. Poput „novih Taylora“, lideri, menadžeri i znastvenici na početku 21. stoljeća društvo potpuno moraju uvesti novu „naglavačke izokrenutu „realnost bolizma, neodređenosti i nepredvidljivosti, samoorganizacije ili paradigme, nelinearnosti, otvorenosti na nepoznato, neuspjehe i iznenađenja, participacije, primata odnosa, povezanosti kaosa i reda te drugih fenomenalnih obilježja pomažući da se preispituju najdublja uvjerenja na kojima je temeljna struka liderstva i menadžerstva, kako bi se vremenom zamijenila novim mnogo prikladnijim pretpostavkama koje bolje odgovaraju istinskoj realnosti u svijetu – digitalnog svijeta i Industrije 4.0.

 
Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox