Dejan Jovović: MMF odobrio novi program suradnje Srbiji

Odbor izvršnih direktora MMF-a odobrio je 18. srpnja Srbiji novi nefinancijski program suradnje, uz podršku tzv. Instrumenta za koordinaciju politika (Policy Coordination Policy - PCI), za period od 30 mjeseci, popularno nazvanog "čuvarkuća".


U izvještaju na 84 strane, postavljenom na službenoj stranici te institucije povodom odluke Odbora izvršnih direktora MMF-a da Srbiji odobri novi program suradnje, navodi se da će novi program biti uspješna nadgradnja dosadašnjeg trogodišnjeg stand-by aranžmana iz predostrožnosti, koji je istekao u veljači ove godine.

Narodna banka Srbije izdala je povodom ovog aranžmana, priopćenje o novom aranžmanu i dosadašnjoj suradnji s MMF-om.

Program predstavlja kontinuitet u odnosu na stand-by aranžman iz predostrožnosti koji je Srbija uspješno okončala. Cilj programa je održavanje makroekonomske i financijske stabilnosti i nastavak strukturnih i institucionalnih reformi za poticanje bržeg i sveobuhvatnog rasta, stvaranja novih radnih mjesta i poboljšanja životnog standarda.

Kako je priopćila NBS, napredak dogovorenog ekonomskog programa pratit će se putem pet polugodišnjih razmatranja rezultata na kojima će se davati ocjena njegovog provođenja.

Instrument za koordinaciju politike predstavlja novi mehanizam podrške MMF zemljama članicama, savjetodavnog je karaktera i ne predviđa korištenje financijskih sredstava. Namijenjen je zemljama posvećenim reformama, a dogovara se u cilju dobivanja podrške odgovarajućem ekonomskom programu, kada zemlja nema tekućih ni potencijalnih financijskih problema.

Na sjednici Odbora izvršnih direktora MMF-a ocijenjeno je da je Srbija uspješno riješila makroekonomske neravnoteže i povratila povjerenje. Provođenjem ekonomskog programa koji je bio podržan trogodišnjim stand-by aranžmanom iz predostrožnosti, postignuta je fiskalna održivost, uspostavljena silazna putanja javnog duga i njegovo ubrzano smanjenje, i ojačana eksterna pozicija zemlje. Monetarna politika uspela je da zadrži inflaciju pod čvrstom kontrolom, istovremeno podržavajući ekonomski oporavak i održavajući relativnu stabilnost deviznog tečaja. Povjerenje koje je proizvela poboljšana makroekonomska situacija ogleda se u rastućim investicijama, kako iz inozemnih tako i iz domaćih izvora, i omogućava ekonomski oporavak.

Odbor izvršnih direktora MMF-a istaknuo je da ekonomski izgledi zemlje ostaju pozitivni. Međutim, Srbija je i dalje podložna utjecaju regionalnih i globalnih kretanja i nestabilnosti s međunarodnog tržišta. Ukazuje se da bi kašnjenje u provođenju strukturnih reformi ili narušavanje fiskalne discipline moglo ugroziti povjerenje i smanjiti izglede srednjoročnog rasta.

Dogovoreni program, podržan PCI, predviđa da fiskalna politika bude usmjerena k daljnjem smanjenju javnog duga, povećanju kapitalnih investicija u cilju rješavanja infrastrukturnih potreba Srbije, kao i određenom smanjenju poreskog opterećenja privrede i rada.

Monetarna politika NBS ocijenjena je kao odgovarajuća u uvjetima neizvjesnosti na domaćem i inozemnom tržištu. Nastavit će se daljnjim jačanjem procesa dinarizacije.

Prioriteti u financijskom sektoru

U financijskom sektoru ocijenjeno je da su postignuti dobri rezultati u smanjenju nivoa problematičnih kredita, kao i da je potrebno nastaviti aktivnosti na njihovom daljem smanjivanju. Prioriteti su i usklađivanje regulatornih i nadzornih okvira sa standardima Europske unije i rješavanje izazova u sektoru sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Strukturne i institucionalne reforme imaju za cilj unapređenje poslovnog okruženja, što doprinosi uspješnijem procesu pristupanja zemlje EU. Ove reforme fokusirat će se na restrukturiranje državnih poduzeća, financijskih institucija i javne uprave, kao i dalje smanjenje sive ekonomije, kaže se na kraju priopćenja NBS-a.

Novi program, je osmišljen s ciljem da osigura okvirnu politiku za zemlje koje ne zahtijevaju financijsku podršku, a tokom trajanja ovog programa MMF ima više savjetodavnu, nego kontrolnu ulogu.

Vlada smatra da bi novi program suradnje s MMF-om, kroz PCI (od kolovoza 2018. do siječnja 2021.) omogućio Srbiji da lakše svlada izazove, koji se mogu očekivati u narednom periodu, odnosno kao specijalna vrsta pružanja podrške u provođenju reformi, počevši od porezne, do sistema plaća u javnom sektoru. Očekuje se da inflacija bude niska, da se javni dug drži pod kontrolom, da se održi makroekonomska i financijska stabilnost, unaprijedi privreda, poveća konkurentnost i da se osiguraju visoke stope privrednog rasta.

Mada PCI ne obuhvaća korištenje resursa MMF-a, podržavane politike u okviru ovog instrumenta moraju zadovoljiti iste standarde, kao one u okviru standardnih zajmova MMF-u. Neizvršenje kontrole - revizije PCI za 12-mjesečni period, vodio bi njegovoj automatskoj obustavi.

Zaključivanje bilo kakvog novog aranžmana s MMF-om, znači da Srbija šalje poruku stranim kreditorima i investitorima da nema vlastiti kapacitet za samostalno vođenje ekonomske politike i daljnje ekonomske reforme.

Srbija, ipak, izgleda ni ubuduće neće moći bez suradnje s MMF-om i pored niza slabosti koje iskazuje ova institucija, jer nije sposobna ni ekonomski dovoljno jaka da sama provede ekonomske programe i nužne reforme.

Kako se može vidjeti iz dokumenta - Pisma namjera, koji je dostavljen izvršnoj direktorici MMF-a krajem lipnja ove godine, koji su potpisali guvernerka NBS-a, ministar financija i premijerka Srbije, tijekom narednih 30 mjeseci, koliko će program trajati, Srbija se obvezala na niz konkretnih ciljeva, koji su vremenski oročeni.

To što je PCI aranžman savjetodavan, ne znači da je neobavezujući za srpske službenike, koji su ga potpisali.

Rezultati strukturnih reformi

Uostalom, stečaj koji je država pokrenula u „Azotari”, koji je bio uvjet da MMF Srbiji odobri „čuvarkuću”, dokaz je da će tijekom naredne dvije i pol godine, od vlade Srbije očekivati konkretni rezultati kada je riječ o strukturnim reformama.

Tako je, na primjer, još jedan od uvjeta da Odbor direktora MMF-a našoj zemlji odobri ovaj savjetodavni program bio i da se raspiše tender za konzultanta koji će nadgledati proces reforme Porezne uprave, koja bi se trebala završiti do kraja 2023. godine. Tender je raspisan sredinom srpnja ove godine i precizno je definiran plan koji će fiskalne vlasti u međuvremenu morati ispuniti, pa će tako do kraja lipnja sljedeće godine Porezna uprava imati novu organizacijsku strukturu.

Tender za RTB „Bor” već je raspisan, a također i javni poziv za privatizaciju "PKB". Programom je kao krajnji rok za raspisivanje tendera za ovu kompaniju bio postavljen jul ove godine.

U ovom dokumentu dalje se navodi da će do kraja kolovoza ove godine, u suradnji sa Svjetskom bankom, biti završena analiza o mogućem poskupljenju struje.

Već u rujnu ove godine od Ministarstva privrede očekuje se da raspiše tender za MSK i „Petrohemiju”. Do kraja godine država će morati početi sa zatvaranjem dva nerentabilna rudnika u „Resavici”, što je bila i naša obveza iz prethodnog aranžmana s MMF-om. Istovremeno, radnicima će biti ponuđen i socijalni program.

Aranžmanom je predviđeno da se do kraja veljače sljedeće godine donese odluka o privatizaciji Komercijalne banke. Tender za privatizaciju bit će raspisan u lipnju 2019. godine.

U programu, koji su potpisali srpski državnici, navodi se da se u suradnji sa Svjetskom bankom piše i nova strategija za Poštansku štedionicu, prema kojoj će ova banka svoje plasmane više usmjeriti k stanovništvu, poduzetnicima, mikro i malim poduzećima. U planu je i poboljšanje unutrašnje organizacije banke, kao i bolje upravljanje rizicima.

Očekuje se da se tokom ovog programa završi i reforma sistema zarada u javnom sektoru. Kraj rujna ove godine je rok da se usvoji uredba o koeficijentima, da bi se od sljedeće godine konačno počeo primjenjivati Zakon o sistemu zarada u javnom sektoru.

U dokumentu se spominje i rješavanje statusa 114 poduzeća, iz nekadašnje Agencije za privatizaciju, u kojima radi 45.000 zaposlenih, ali se konkretan rok za okončanje ovog posla ne navodi.

Prema novom savjetodavnom sporazumu Srbije s MMF-om, država se obavezala da ukupan iznos sredstava za plaće i mirovine neće preći sadašnji nivo u odnosu na BDP, odnosno plaće i mirovine ne mogu rasti više od BDP-a.

Tijekom prethodnog trogodišnjeg stand-by aranžmana, prioritet je bio sređivanje stanja u budžetu. Sada, kada je državna blagajna stabilizirana i prioriteti su se promijenili, pa je fokus usmjeren na javna poduzeća, jer ona od početka predstavljaju rizik za srpski budžet.

Do sada, je MMF bio usmjeren na fiskalnu konsolidaciju i nije inzistirao toliko na ispunjavanju ostalih obaveza. Budući je konsolidacija relativno uspješno završena, sada su u fokusu ovog aranžmana strukturne reforme u kojima je bilo dosta kašnjenja.

Ovaj novi program s MMF-om treba biti usmjeren na sve "slabe točke" prethodnog aranžmana.

Od 2015. do 2018. u okviru ranijeg trogodišnjeg programa, cilj je bio obuzdavanje budžetskog deficita, a do 2021. će se raditi na privrednom rastu zemlje. Strukturne reforme, prije svega, rješavanje upravljanja i poslovanja javnih poduzeća, a naročito društvenih poduzeća koja godinama mijenjaju statuse, ali su stalno na neki način prikačena za budžet, prvi su prioritet novog programa.

U slučaju obustavljanja PCI programa, javlja se tzv. reputacijski rizik za Srbiju, što konkretno znači rast kamata na zaduživanje na međunarodnom tržištu, pogoršanje kreditnog rejtinga zemlje i sl.

Srbija ulazi u novi aranžman s MMF-om, kada ova birokratska institucija trpi velike kritike širom svijeta zbog svoje rigidne politike uvjetovanja i neuspješnog pristupa rješavanju problema zaduženih zemalja. Zato je MMF počeo uvoditi razne nove financijske "olakšice i instrumente", koji su, prije svega, u nadležnosti Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i drugih razvojnih institucija. Uvođenjem "razvojne komponente" u svoje programe, MMF se treba predstaviti i kao institucija koja vodi računa i o privrednom rastu.

Autor: dr sc. Dejan Jovović
Znanstveni savjetnik - redovni član Znanstvenog društva ekonomista Srbije

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox