Ekonomska integracija Zapadnog Balkana

Zaključivanjem multilateralnog CEFTA porazuma o slobodnoj trgovini, ostvaren je uvjet za ravnomjerniji i brži privredni razvoj, usklađivanje regulative s EU i STO, povećanje investicija, konkurentnosti i izvoza, time zaposlenosti i porast standarda.


To je jasan signal da je regija zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, BiH, Makedonija, Albanija i UNMIK/Kosovo, kao carinski teritorij po Rezoluciji 1244. SB UN), dostigao veći stupanj političke zrelosti za rješavanje ukupnih međusobnih odnosa. Sve su to nephodni preduvjeti i za brže i lakše približivanje EU i uključenje u međunarodnu trgovinu.

Kao potvrda da je CEFTA dobra priprema za ulazak u EU je i činjenica da su Slovenija, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, a zatim i Bugarska, Rumunija i Hrvatska kao članice CEFTA, postale i punopravne članice EU.

CEFTA sporazum treba doprinijeti političkoj stabilnosti Regije, njegovom ravnomjernijem razvoju, privlačenju investicija, razvoju infrastrukture, poboljšanju poslovnog imidža i što je najbitnije sa stajališta potrošača, on osigurava jeftinije i kvalitetnije proizvode. Prednosti zaključenja CEFTA sporazuma su poticanje robne razmjene u Regiji, stimuliranje regionalne privredne kooperacije, privlačenje stranih ulaganja, veće mogućnosti izvoza u EU i doprinos procesu integracije u EU, kao i modernijim i stabilnijim uvjetima reguliranja trgovine u Regiji, uključujući i nove oblasti (trgovina uslugama, investicije, javne nabave, zaštita intelektualne svojine) i dr.

Krajnji rezultat svih ovih pozitivnih kretanja u okviru Regije, koji omogućuje CEFTA, je u rastu konkurentnosti proizvoda i usluga, rastu izvoza, time i zaposlenosti što sve treba rezultirati u porastu životnog standarda stanovništva u Srbiji i Regiji u cjelini.

Također treba ukazati na potrebu dosljedne, potpune i efikasne primjene CEFTA sporazuma. Bescarinska trgovina i ujednačavanje uvjeta poslovanja, u skladu s pravilima STO i standardima EU, doprinоsi povećanju proizvodnje, trgovine i zaposlenosti, širem asortimanu roba, većoj konkurentnosti i značajnijem priljevu investicija u Regiju, kao i općem ekonomskom razvoju.

CEFTA kao zona slododne trgovine nije carinska unija, koja podrazumijeva zajedničku carinsku tarifu, ali i zajedničku vanjskotrgovinsku politiku prema trećim zemljama. Carinska unija je ekonomski prostor u kojem se države članice obvezuju sporazumom na ukidanje međusobnih carina ili sličnih nameta i kvantitativnih ograničenja za promet robe, kao i na uvođenje i primjenu zajedničke carinske tarife prema trećim zemljama.

Regionalna ekonomija trpi zbog mnogih granica koje su nastale poslije raspada Jugoslavije, ali carine nisu najveći problem, jer su one niže nego nekada, kada su bile i do 30% za neku robu, već razne vrste necarinskih barijera u Regiji.

Necarinske barijere koje članice CEFTA nameću jedna drugoj, jedan su od razloga što međusobna robna razmjena raste sporije nego razmjena s EU. Ocjena je da bi otklanjanje prepreka, usklađivanje propisa, certifikata, carinskih procedura, rada graničnih službi i sl., moglo dovesti do uvećanja međusobne trgovine - bar za trećinu.

Trgovina robom i tržište javne nabave u CEFTA regiji potpuno je liberalizirna, dok se puna liberalizacija trgovine uslugama uskoro očekuje.

CEFTA je dugoročni projekat EU, s tržištem od oko 20 mil. ljudi, i pogodnosti bescarinske trgovine, kao i pune liberalizacije koriste sve članice. Priljev stranih investicija u Regiji iznosio je 4,6 milijardi dolara u 2017.

Srpske firme uložile su više od dvije milijarde eura u poslovanje od Triglava do Vardara. Od bivših jugoslovenskih republika, za srpska poduzeća najpristupačnija je BiH (posebno R. Srpska), gdje je investirano preko milijardu eura (dok je recimo Hrvatska i dalje najzatvorenije investicijsko tržište). Srbija je 2017. godine privukla polovinu svih investicija, koje su došle u regiju zapadnog Balkana.

Strukturne reforme i unapređenje poslovne i investicijske klime u Srbiji doprinijeli su relativno visokoj stopi direktnih stranih investicija, koji su 2017. godine iznosili 2,6 milijarde eura, što je oko polovine ukupnih stranih ulaganja u Regiju. Od 2000. do 2016. godine, ukupan iznos direktnih stranih investicija u Srbiji bio je 30 milijardi dolara, od ukupno oko 55 milijardi koliko je uloženo u Regiju.

Poslije izlaska Hrvatske iz CEFTA sporazuma 2013, Srbija kao centralna zemlja i najveća ekonomija regioje zapadnog Balkana, postala je lider. CEFTA tržište veoma je važno za privredu Srbije, gdje ostvaruje značajan suficit.

Najvažniji ekonomski partner Srbije je EU, a zatim CEFTA, na koje zajedno otpada preko 9/10 srpskog izvoza i oko 3/4 domaćeg uvoza. Kada je u pitanju CEFTA, tome je doprinijela geografska blizina i manji troškovi transporta, ali i slične navike potrošača, pa susjedima Srbija prodaje četiri puta više nego što od njih kupuje.

CEFTA je dala dobre rezultate i članice tri četvrtine vanjskotrgovinske razmjene obave međusobno. U proteklih deset godina trgovinska razmjena Srbije sa CEFTA-om, povećana je 2,5 puta.

Sporazum CEFTA dao je dobre rezultate i te zemlje tri četvrtine vanjskotrgovinske razmjene obave međusobno. U proteklih deset godina trgovinska razmjena Srbije s CEFTA-om povećana je 2,5 puta i zemlje centralne Europe su drugi trgovinski partner, poslije EU.

Svjedoci smo da sporazum CEFTA, kao dugoročni projekat EU sve više dobija na značaju u domeni regionalne robne razmjene. Pogodnosti bescarinske trgovine, kao i pune liberalizacije sve se više koriste od strane svih članica ovog Sporazuma. Trgovina bez granica u regiji CEFTA-e je od velike važnosti za dobrobit svih privrednih subjekata kako u Srbiji, tako i okruženju.

Prednost CEFTA-e, kao tržišta ne tako male veličine u europskim okvirima, je i to što svaku od zemalja Regije čini atraktivnijim mjestom za strani kapital, što u značajnoj mjeri podiže zainteresiranost ulagača.

CEFTA stvara uvjete za harmoniziranu robnu razmjenu unutar Regije i posredno donosi velike pogodnosti, koje se, prije svega, odnose na mogućnosti lakšeg ulaska na susjedna tržišta koja su bila teže dostupna.

U okviru CEFTA sporazuma je šest sudionica zapadnog Balkana proširilo svoja lokalna tršišta u jedno veće. Udio u CEFTA-i je imalo značajan pozitivan efekat na trgovinske tokove za šest zemalja sporazuma, povećavši izvoz unutar Regije za oko 75%.

Uspostavljanje područja slobodne trgovine doprinijelo je ekonomskom razvoju i unapređenju regionalne suradnje. CEFTA je sudionicima sporazuma dala znatnu, ali ne i dovoljnu pokretačku snagu za ostvarenje lakše tranzicije i pristupanje EU. Generalno, ekonomije zapadnog Balakan su i dalje slabo integrirane u svjetsku trgovinu.

Suradnja prema CEFTA sporazumu donijela je korist svim stranama, i svi su izrazili jasno opredjeljenje za daljnje produbljivanje integriranja. Većina članica CEFTA-e doživljava ovu ekonomsku zajednicu samo kao tranzicijsku fazu na putu k EU i uglavnom slijedi vlastite interese, u nastojanju da, u što kraćem roku, dođu do EU.

Jedan od oblika borbe protiv globalne krize može i treba biti unapređenje regionalne ekonomske suradnje. CEFTA sporazum je jedna od rijetkih regionalnih inicijativa, koja je poslije deset godina primjene u praksi donijela konkretan i opipljiv rezultat.

 

Stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora Regije
Ocijenjeno je da je regiji zapadnog Balkana potreban novi model ekonomskog rasta, zasnovan na većoj produktivnosti i investicajama, povećanju izvoza i jačanju privatnog sektora. Znači, veće privatne investicije i povećanje izvoza kako bi se postigao održivi ekonomski rast, a posebno povećanje udjela visoko tehnoloških proizvoda u izvozu.

Stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora Regije bez barijera, prema nekim ocjenama, privuklo bi mnogo više stranih investitora, a čvršće povezivanje poslovnih zajednica donijelo više međusobne trgovine i investicija.

Privrednici žele uspješnu Regiju bez barijera i s manje troškova u međusobnom poslovanju, koji će imati dobru infrastrukturu, poticajno poslovno okruženje, propise usklađene s europskim, veći privredni rast, više investicija i zaposlenih, produktivnije i konkurentnije kompanije sposobne da više proizvode i izvoze. Izgradnja jedinstvenog ekonomskog prostora i regionalne integracije, je način da se ekonomije zapadnog Balkana bolje pripreme i spremnije uđu na zajedničko europsko tržiste.

Na Biznis forumu na Kopaoniku u ožujku 2018. godine, istaknuto je da je cilj višegodišnjeg Akcijskog plana za regionalni ekonomski prostor zapadnog Balkana, koji je na zahtjev premijera iz Regije pripremio Savjet za regionalnu suradnju sa sjedištem u Sarajevu, a koji je usvojen na samitu zapadnog Balkana u srpnju 2017. u Trstu, da se na odgovarajući način rješe brojni izazovi s kojima se Regija suočava.

Provođenje akcijskog plana, kako je priopćeno, već je započelo u oblasti investicija, digitalne agende, mobilnosti visokoobrazovane i kvalificirane radne snage, dok dio posvećen trgovini predvode partneri iz CEFTA-e.

Do predstojećeg samita Zapadnog Balkana u srpnju 2018. u Londonu, planira se predstaviti nacrt sporazuma o automatskom priznavanju stručnih kvalifikacija u sektoru građevinarstva i zdravstva, kako bi se omogućio nesmetan rad osobama tih zanimanja u cijeloj regiji. U toku je primjena Akcijskog plana za regionalni ekonomski prostor u dijelu koji se odnosi na cijene roaminga, gdje se treba iznijeti prijedlog smanjenja troškova roaminga, radi olakšavanja komunikacije. Radi se i na planovima zajedničke promocije investicijskih potencijala regije, kao i na planu reformi za usklađivanje i unaprjeđivanje politika ulaganja.

Samit će se baviti i pitanjima u okviru Berlinskog procesa, obzirom da su prethodna tri samita (2014-2016.) te inicijative, imali puno uspjeha. Suština i cilj Berlinskog procesa u najkraćem su: stabilnost, ekonomski prosperitet i europski put Regije.

Sekretarijat Savjeta za regionalnu suradnju dobio je zadatak da, uz CEFTA-u zaduženu za područje slobodne trgovine, redovno informira samite u okviru Berlinskog procesa o ostvarenom napretku u provođenju mjera utvrđenih Akcijskim planom za regionalni ekonomski prostor zapadnog Balkana.

Zapadni Balkan mogao bi biti jedinstvena destinacija za investiranje i zato je zajednička privredna komora ove Regije sa sjedištem u Trstu, sačinila zajedničku regionalnu on-line platformu. Baza sadrži sve podatke važne potencijalnim investitorima - od makroekonomskih pokazatelja, kreditnog i poslovnog rejtinga, do informacija o regulatornom okviru za poslovanje i odgovora na pitanja zašto investirati u našoj Regiji, koje su komparativne prednosti i pogodnosti za ulaganja. Platforma omogućava pretraživanje i usporedbu podataka u 20 različitih kategorija.

U priopćenju s panela posvećenog političkim i ekonomskim perspektivama integracije zapadnog Balkana u EU u Portorožu u listopadu 2017., dodaje se da program dublje ekonomske integracije regije, čija je osnova Višegodišnji akcijski plan stvaranja regionalnog ekonomskog područja, obuhvaća 115 mjera, raspoređenih u četiri tematske cjeline: daljnju liberalizaciju protoka robe, usluga, ljudi i kapitala, kreiranje dinamičnog regionalnog investicijskog prostora, olakšavanje regionalne mobilnosti kroz priznavanje diploma i kvalifikacija i kreiranje agende za digitalnu integraciju regije.

Vlade zapadnog Balkana su se potpisivanjem višegodisnjeg Akcijskog plana obvezale na izgradnju regionalnog ekonomskog područja, pa je potrebno da se to provede i na operativnom nivou, da se opredjele i ljudi i sredstva za brže provođenje mjera plana. Regija je još daleko od jedinstvenog tržišta, ali svi sudionici trebaju zajedno pokušati uskladiti razlike i suradnje. Dosta bi pomoglo stvaranje i regionalnih institucionalnih tijela i da se napravi biznis plan područja, kako bi Akcijski plan dogovoren na najvišem političkom nivou bio proveden u djelo.

Potreban je stalni dijalog između nadležnih institucija i privrede, kako bi implementacija 115 mjera dublje ekonomske integracije Regije, predviđenih Akcijskim planom, imala ekonomsku opravdanost.

Za regionalne male ekonomije važno je da se harmoniziraju propisi, fito-sanitarni i veterinarski certifikati, da inspekcijski nadzori budu sinkronizirani, da se formira zajedničko tržište bez barijera, te da regionalni ekonomski prostor učinimo poticajnim za poslovanje kompanija i ulaganja investitora iz svijeta. 

Ocijenjeno je da su napori koje predvodi Savjet za regionalnu suradnju, uz visok nivo posvećenosti regionalnih partnera, kao i strategija ‘Jugoistočna Europa 2020’ i višegodišnji Akcijski plan za regionalni ekonomski prostor na zapadnom Balkanu, prepoznati kao pokretačka snaga prosperiteta Regije. Njegovo provođenje će dodatno ojačati trgovinu, investicije i mobilnost unutar Regije, kao i između Regije i EU.

To je plan kojim su predviđena poboljšanja u sektoru trgovine, uz sve ono što je već, do sada, napravljeno da se obuhvate trgovina uslugama i uklanjanje necarinskih barijera, ali i da se iznađu načini kako privući investicije i tako učiniti Regiju konkurentnijom.

Ekonomije zapadnog Balkana uspjele su u proteklih pet godina otvoriti skoro 400.000 radnih mjesta, ali da unatoč tim ohrabrujućim rezultatima, Balkanski barometar za 2017. godinu Savjeta za regionalnu suradnju, pokazuje da nezaposlenost ostaje najveća briga građana u Regiji.

U novoobjavljenoj strategiji EU za zapadni Balkan, koju je usvojila Europska komisija 6. veljače 2018., regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi su još jednom navedeni kao glavni elementi napretka ekonomija zapadnog Balkana na njihovom europskom putu.

Ocijenjeno je da je regionalna suradnja na zapadnom Balkanu dobila novi poticaj kroz Berlinski proces, da Regija zajednički premosti glavne ekonomske izazove i odgovori na zahtjeve europskog i svjetskog tržišta.

Regija zapadnog Balkana ima značajan ekonomski potencijal. Stopa rasta je veća od one u EU, a ovo tržište postaje sve interesantnije za robe i usluge iz EU i postepeno postaje dijelom europskih lanaca vrijednosti. Nivo ekonomske integracije s EU već je veoma visok, radi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Međutim, potrebni su dodatni napori kako bi se povećala konkurentnost privreda zapadnog Balkana, rješila visoka stopa nezaposlenosti, naročito među mladima, povećao prosperitet i stvorile poslovne prilike ne samo za lokalne aktere. Snažnije privrede zasnovane na vještinama također će pomoći u ublažavanju postojećeg odljeva mozgova, pretvarajući ga u proces kruženja mozgova. Dalje moderniziranje regionalnih privreda će zauzvrat privući druge privatne investicije iz EU i povećati potražnju za robom i uslugama iz EU na zapadnom Balkanu. Potrebne strukturne reforme treba pojačati odgovarajućim ekonomskim i fiskalnim politikama.

Europska komisija smatra da se privrede u Regiji suočavaju s mnogim strukturnim slabostima, sa neefikasnim i rigidnim tržištima, slabom produktivnošću, ograničenim pristupom financijama, nejasnim imovinsko-pravnim i složenim regulatornim okruženjem, što dovodi do niske konkurentnosti i visoke nezaposlenosti. Opće gledano, nivoi investicija i stope rasta su nedovoljni da bi se značajno smanjio jaz u odnosu na EU. Privredni razvoj dodatno otežava duboko ukorjenjena siva ekonomija. Mješanje države i neopravdano političko uplitanje u ekonomiju su i dalje na visokom nivou, a politike u područjima konkurencije i druge sporedne politike su još uvijek previše slabe.

Strukturne reforme predviđene u Programima privrednih reformi moraju se rigoroznije provoditi. Prioritet moraju imati mjere za rješavanje socijalnih izazova i strukturne nezaposlenosti. Proces privatizacije mora se unaprijediti uz potpunu transparentnost. Reforma poduzeća u državnom vlasništvu mora biti prioritet, a mora se riješiti i pitanje korupcije. Potencijal rasta i konkurentnost i dalje ugrožavaju slabosti u području vladavine prava, kao i loše funkcioniranje institucija.

EU već dugo podržava europsku perspektivu zapadnog Balkana. Budućnost Regije kao sastavnog dijela EU je u političkom, sigurnosnom i ekonomskom interesu same EU. Politika proširenja EU sastavni je dio veće strategije jačanja EU do 2025. godine. Uz jaku političku volju, provođenje stvarnih i trajnih reformi i konačna rješenja sporova sa susjedima, Srbija i Crna Gora bi mogle biti potencijalno spremne za članstvo do ovog datuma. Pristupanje jeste i ostat će proces zasnovan na zaslugama koji u potpunosti ovisi od objektivnog napretka koji je ostvarila svaka zemlja.

Kako bi ispunile čvrsto uspostavljene kriterije za članstvo, kao i u njihovom vlastitom interesu, zemlje zapadnog Balkana moraju provesti sveobuhvatne reforme u ključnim područjima. Vladavina prava i reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala i reforma javne uprave trebaju dati stvarne rezultate, a funkcioniranje demokratskih institucija treba značajno unaprijediti. Ekonomske reforme moraju se odlučno provoditi, a mora se pristupiti rješavanju pitanja strukturne slabosti, niske konkurentnosti i visoke stope nezaposlenosti, ocjenjuje Europska komisija.

Srbija je u prosincu 2017. otvorila novo poglavlje 30. u pristupnim pregovorima o članstvu u EU, koje govori o ekonomskim odnosima s inozemstvom (od ukupno 35. otvoreno 12 poglavlja, a zatvoreno samo dva). Ono se odnosi na propise o zajedničkoj trgovinskoj politici, propise koji se primjenjuju na vanjsku trgovinu, uključujući carine, obveze u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, kao i sve trgovinske sporazume EU sa trećim zemljama.

Do trenutka pristupanja EU, svi potpisani trgovinski sporazumi Srbije su važeći i nesmetano se primjenjuju. Danom pristupanja Srbije EU (procjena je oko 2025.), stavit će se van snage svi sporazumi o slobodnoj trgovini s trećim zemljama i počet će se primjenjivati svi sporazumi o slobodnoj trgovini, koje EU ima na snazi s trećim zemljama (Kanada, Južna Koreja, Čile, Meksiko, zemlje južnog Mediterana, Singapur). Tada će za Srbiju prestati važiti CEFTA sporazum, sporazumi o slobodnoj trgovini s Rusijom, Belorusijom i Kazahstanom, kao i s Turskom i drugi sporazumi.

 

dr sc. Dejan Jovović,
znanstveni savjetnik i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox