Lipanjski pregovori Srbije s MMF-om

Dogovoren novi aranžman, a o povećanju plaća i mirovina bit će govora u rujnu.


Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji je predvodio James Roaf, poslije nepunih mjesec dana ponovo je posjetila Beograd u periodu od 11. do 13. lipnja 2018. godine. Došla je radi završetka razgovora o programu vlasti Srbije koji se tiče ekonomskih reformi koji bi podržao MMF, kroz tzv. instrument za koordinaciju politika – PCI (Policy Coordination Instrument) u trajanju od 30 mjeseci. Razmatranje na Izvršnom odboru MMF-a je okvirno planirano za sredinu srpnja.

Srbija je ispunila sve uvjete za novi aranžman s MMF-om, koji će trajati do siječnja 2021. Riječ je o aranžmanu poznatijem kao "čuvarkuća", kako su ga nazvali američki mediji odmah po lansiranju, koji podrazumijeva savjetodavnu ulogu MMF-a, a ne financijsku pomoć.

Uveden je u praksu u krajem srpnja prošle godine, pa o njemu nema nekih većih saznanja. Sejšeli su, za sada, jedini korisnik ovog programa od prosinca 2017. Ciljevi PCI-a su da pomognu zemljama da formuliraju i primijene agendu makroekonomske politike: sprječavanje kriza i amortiziranje vanjskih šokova; održavanje makroekonomske stabilnosti, i utvrđivanje makroekonomskih neravnoteža. Mada PCI ne obuhvaća korištenje resursa MMF-a, podržavane politike u okviru ovog instrumenta moraju zadovoljiti iste standarde, kao one u okviru standardnih zajmova MMF-a.

To je forma tehničke pomoći s uobičajenim trajanjem od dvije do tri godine, dok je minimalni rok šest mjeseci, a maksimalni četiri godine. PCI je na raspolaganju svim članicama MMF-a, koje ne traže financiranje MMF-a u vremenu odobrenja ovog instrumenta, i koje nemaju zakašnjele financijske obaveze prema MMF-u.

Spremnost za strukturne reforme

Ovaj Fondov program služi da zemlje kojima nisu potrebna financijska sredstva pokažu spremnost da provedu reforme, kao i da privuku financiranje iz drugih izvora. Znači, namijenjen je zemljama koje žele potvrditi privrženost reformskoj agendi ili žele da oslobode, odnosno koordiniraju financijske linije drugih službenih kreditora ili privatnih investitora.

Revizije (kontrole) po PCI-u se obavljaju po fiksnom rasporedu, normalno svakih šest mjeseci, da bi se osigurali podatci o rezultatima provođenja programa. Kašnjenja u kompletiranju revizija u okviru PCI-a su moguća za tromjesečni period, da vlasti primijene odgovarajuće mjere, poduzmu korektivne akcije, ili mobiliziraju potrebno financiranje da zatvore financijski jaz. Ne izvršenje revizije za dvanaestomjesečni period vodio bi automatskoj obustavi PCI-a.

PCI može olakšati pristup sredstvima MMF-a u slučaju da članica ima potrebe. Savjetodavne ili tehničke usluge MMF-a za ovaj aranžman su besplatne.

Vlada smatra da bi novi program suradnje s MMF-om, kroz Instrument koordinacije politika omogućio Srbiji da lakše svlada izazove, koji se mogu očekivati u narednom periodu. Taj instrument podrazumijeva dogovore i razgovore o reformama koje predstoje, dogovaranje mjera, zakona i podzakonskih akata.

Prethodni trogodišni stand-by aranžman iz predostožnosti Srbije i MMF-a, zaključen u veljači 2015. godine istekao je u veljači ove godine i bio je u vrijednosti oko 1,2 milijarde eura, ali Srbija nije koristila tu pozajmicu.

Vlada i misija MMF-a suglasili su se da su u prethodnom periodu postignuti "izvanredni financijski rezultati" i da je važno da se održi makroekonomska i financijska stabilnost i potakne održiv rast privrede u Srbiji.

Kako su nedavno prenijele neke beogradske agencije, šef misije MMF-a James Roaf rekao je da novi program ima za cilj poboljšanje rasta privrede, nastavak makroekonomskih dobrih izgleda i otvaranje novih radnih mjesta. On je naveo da MMF očekuje rast privrede od 3,5% BDP ove godine, kao i suficit u budžetu.

PCI je novi instrument u cilju pružanja podrške zemljama, kao što je Srbija, za koje bi bio koristan okvir predviđen programom MMF-a, ali kojima nije potrebna financijska podrška te financijske institucije. „Program podržan od PCI-a ima za cilj održanje makroekonomske i financijske stabilnosti i ostvarivanje napretka u realizaciji ambicioznog plana strukturnih i institucionalnih reformi radi poticanja brzog i inkluzivnog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i podizanja životnog standarda“, objasnio je Roaf.

Novi program, je znači osmišljen s ciljem da osigura okvirnu politiku za zemlje koje ne zahtijevaju financijsku podršku, a tokom trajanja ovog programa MMF ima više savjetodavnu, nego kontrolnu ulogu.

Šef misije MMF-a James Roaf izdao je priopćenje za medije u kojem se kaže da će na osnovu preliminarnih nalaza misije, tim MMF-a pripremiti izvještaj koji će, nakon što ga odobri uprava, biti predstavljen Izvršnom odboru MMF-a, radi razmatranja i donošenja konačne odluke.

"Misija MMF-a je postigla dogovor na nivou tima s vlastima Srbije, koji treba odobriti rukovodstvo i Izvršni odbor MMF-a, o makroekonomskim politikama i reformama koje treba da podrži PCI", pojasnio je Roaf.

"Pod ovim politikama, makroekonomski izgledi Srbije su i dalje dobri. Rast je dostigao 4,6% međugodišnje u prvom kvartalu, i očekuje se da će dostići najmanje 3,5% u ovoj godini. Inflacija je i dalje niska i procjenjuje se da će biti oko 2 posto do kraja 2018. godine, zahvaljujući podršci odgovarajuće monetarne politike Narodne banke Srbije", izneo je Roaf.

On kaže da MMF očekuje da će javne financije i ove godine zabilježiti suficit. "Od 2019. godine pa nadalje, cilj programa je nizak ukupni deficit, što bi dovelo do smanjenja javnog duga na nivo ispod 50% BDP do kraja programa i osiguralo bi prostor za povećanje kapitalne potrošnje, kao i za određena targetirana smanjenja poreznog opterećenja privrede i rada", naveo je Roaf.

Također, dodao je, ovaj program bi omogućio ukidanje privremenih smanjenja mirovina iz vremena krize, kao i prelazak na novi sistem zarada u javnom sektoru, uz osiguranje da ne poraste udio mase mirovina i plaća u BDP-u.

"Program će podržati sveobuhvatan paket reformi državne uprave. Završetak reformi sistema zapošljavanja i zarada bit će od ključne važnosti za unapređenje efikasnosti javnih službi i obuzdavanje tekuće potrošnje. Bolji okviri za upravljanje javnim investicijama će utjecati na bolje izvršenje i smanjenje nedostataka u javnoj infrastrukturi", naveo je Roaf.

Vraćanje duga umirovljenicima

Prema njegovim riječima reforma porezne administracije će pomoći da se poveća efikasnost naplate poreza i unaprijedi poslovna klima, a jačanje fiskalnih pravila će osigurati održivost budžetske politike na srednji rok.

Postojeći okvir za targetiranje inflacije je, navodi, i dalje odgovarajući u smislu održavanja stabilne inflacije i apsorpcije eksternih šokova.

PCI, kaže Roaf, ima za cilj daljnje jačanje koordinacije s Upravom za javni dug u svrhu upravljanja likvidnošću i promoviranje dinarizacije.

"Reforme nadzora i regulacije u financijskom sektoru fokusirat će se na unapređenje otpornosti, puno usklađivanje sa standardima EU i završetak reformi državnih financijskih institucija", ističe Roaf i dodaje da će PCI također podržati vlasti Srbije u naporima da se pozabave utvrđenim slabostima okvira za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.


Srdjan Ilic/PIXSELL

Primjena sveobuhvatnog paketa strukturnih i institucionalnih reformi ima za cilj unapređenje poslovnog okruženja radi pružanja podrške bržem privrednom rastu predvođenom privatnim sektorom. Prioriteti su borba protiv sive ekonomije, dalje povećanje udjela u radnoj snazi, reformiranje ili iznalaženje trajnog rješenja za javna i državna poduzeća i unapređenje kvaliteta i transparentnosti državne statistike”, istakao je Roaf.

Roaf je naglasio i da MMF preporučuje da se fiskalni prostor u budžetu iskoristi za javne investicije, ali da je moguće i smanjiti porezna opterećenja privrede, te da će se to detaljnije razmotriti u rujnu ove godine, pri sljedećoj posjeti misije ove financijske institucije.

Iz vlade Srbije je priopćeno da su razgovori s MMF-om bili teški, ali konstruktivni i da su ispunjeni uvjeti i postignut je dogovor. Srbiji bi s novim porgramom s MMF-om trebalo da raste kredibilitet prema vanjskim vjerovnicima, a to donosi i bolji kreditni rejting i jeftinje zaduživanje.

Dogovoreno je da se potpuno ukine Zakon o privremenom smanjenju mirovina ove godine, a umirovljenicima s najnižim primanjima, koji nisu bili obuhvaćeni smanjenjem primanja bit će povećane mirovine. Bila je ideja da se to napravi u fazama, za nekoliko godina, ali će Zakon biti ukinut odjednom, jer za to ima dovoljno prostora u budžetu.

Sporni Zakon se ukida prije svega, zbog zahtjeva MMF-a, velikog pritiska javnosti i neizvesnosti oko tužbi (sudskih troškova) u Strassbourgu.

Kalkulantski se ide na to da se očuva biračko tijelo, jer će povećanje dobiti i umirovljenici  kojima nisu smanjivane mirovine, jer je to populacija koja, uglavnom, donosi veliki broj glasova vladajućoj garnituri.

Ono što sada nije poznato jeste koliko će povećanje dobiti umirovljenici čije su mirovine manje od 30.000 dinara, poslije ukidanja kriznog Zakona. Ostala je i nepoznanica da li je financijski paket za umirovljenike, koji je javno predstavljen krajem svibnja ove godine, prihvatljiv i za MMF, obzirom da još ima izvjesne rezerve kada je o postotku uvećanja nižih mirovina riječ. Po tom planu će oni umirovljenici s penzijama većim od 30.000 dinara dobiti uvećanje samo po osnovu ukidanja kriznog zakona, dok će oni na koje se ovaj propis nije odnosio dobiti povišice od pet posto.

MMF je inzistirao da se do rujna ne izlazi s konkretnim ciframa oko povećanja, dok se ne utvrdi fiskalni i bilansni prostor. Točan iznos će se precizno znati u rujnu ove godine. I oko plaća u javnom sektoru je dogovoreno povećanje, ali iznos će, također, biti poznat u rujnu, kada se sagleda stanje u republičkoj blagajni, odnosno otvori pregovore o budžetu za 2019. godinu.

U prvom kvartalu ove godine ostvaren je suficit budžeta od 6,5 milijardi dinara, a očekuje se da će do kraja godine taj suficit iznositi 8,8 milijardi, iako je bio planiran deficit. To je za 46 milijardi dinara bolji rezultat od planiranog, što je nešto više od jedan posto BDP-a.

Ostaje otvoreno pitanje koliki će biti rast BDP do kraja ove godine. Projekcije su rađene prema stopi rasta BDP-a od 3,5%. Fiskalni savjet Srbije očekuje da će rast do kraja godine iznositi četiri posto, dok je privredni rast u prvom tromjesečju bio 4,6%. Promatrano iz budžetskog ugla, to nije mala razlika. Ako privredni rast bude čak i za pola postotka veći od planiranog, to znači da će BDP biti veći za oko 20 milijardi dinara, što otvara veći prostor za potrošnju.

U intervjuu za pojedine beogradske medije, poslije odlaska misije MMF-a, direktor ureda MMF-a u Beogradu, izjavio je da je MMF "suglasan i s idejom da umirovljenici s nižim primanjima, koji neće osjetiti korist od ukidanja ovog Zakona, dobiju neko povećanje prihoda, ali koliko će ono biti, zavisit će od fiskalnog prostora u budžetu. U budućnosti, kada se krizne mjere ukinu, povećanja mirovina trebaju biti linearna".

Umirovljenici su nezadovoljni urušavanjem ustavnog poretka donošenjem Zakona o smanjenju mirovina, opstrukcijom Ustavnog suda, urušavanjem fonda PIO i manipulacijama koje s umirovljenicima vrši vlast, najavom načina i vremena ukidanja ovog Zakona.

Zbog poštovanja Ustava i prava građana na imovinu i izbjegavanja ogromnih sudskih troškova, koji bi mogli iznositi i do 25% ukupne sume koju država duguje, Udruženje umirovljenika predlaže vraćanje neisplaćenih mjesečnih dijelova mirovine s kamatom onoliko mjeseci koliko su mirovine smanjivane, a za to je državi potrebno oko 250 milijuna eura godišnje u periodu od četiri godine i izdavanje državnih obveznica, koje bi vlasnici koji novac žele ranije mogli prodati na burzi.

Pravnici predlažu da neisplaćena potraživanja umirovljenika treba zakonski utvrditi kao „javni dug” i pretvoriti u obveznice koje bi se isplaćivale u narednom petogodišnjem roku, uz pravo nasljeđivanja i mogućnost da se prodaju na tržištu. Budući da se očekuje da više stotina tisuća umirovljenika podnese tužbe poslije ukidanja Zakona o privremenom smanjenju mirovina, ovakvo rješenje, koje je predloženo na savjetovanju pravnika početkom lipnja ove godine, spriječilo bi nepotrebno opterećenje sudova i poštedjelo budžet velikih troškova. U suprotnom, kada se ukine vremenski limitiran važeći Zakon o smanjenju određenih mirovina – otpada i zakonski osnov za zadržavanje neisplaćenih dijelova mirovina i u tom slučaju oštećeni mogu zahtijevati sudsku zaštitu.

Kada je riječ o zaposlenima u javnom sektoru, iz vlade je rečeno da će povećanje zarada biti „značajno”, a što to konkretno znači, nije precizirano. Inače, kako se neslužbeno saznaje, vlada Srbije predložila je misiji MMF-a povećanje plaća u javnom sektoru za 8 do 10%, dok je MMF tražio nešto manje povećanje od 6-7%.

Neki stari problemi…

Što će Srbiji novi aranžman s MMF-om konkretno donijeti znat će se od rujna, kada njegova misija stigne u Beograd, kako bi pregovarali o budžetu za sljedeću godinu.

Neki stari problemi, čije je rješavanje bilo dogovoreno i prethodnim aranžmanom s MMF-om, bit će dio novog programa. To su reforma javnog sektora i zarada zaposlenih u državnoj upravi, kao i sudbina nekih poduzeća u državnom vlasništvu. MMF očekuje da primjena Zakona o sistemu zarada u javnom sektoru počne u siječnju 2019. godine. MMF smatra da treba povećati rashode za javne investicije, ali i osigurati da se ono što je budžetom planirano za te namjene i potroši.

Vlada Srbije razmišlja o eventualnom smanjenju nameta na gorivo, kako bi se našlo najbolje rješenje za građane. Na konferenciji za novinare, poslije završetka pregovora s predstavnicima MMF-a, na pitanje da li postoji prostor da se smanje nameta na gorivo, odgovoreno je da se ne može svaka mjera promatrati izolirano, te da i MMF smatra da nameti i njihovo eventualno smanjenje ne doprinose rastu.

Šef misije MMF-a rekao je da smanjenje nameta nije prioritet, te objasnio da su PDV i nameti relativno bolje rješenje iz perspektive rasta, i da je fokus MMF-a više na smanjenju poreza na rad i povećanju poticaja za investicije kroz smanjenje poreza na dobit, a sve u cilju ubrzanja rasta. Rečeno je i da je činjenica da je benzin poskupio zbog povećanja cijene nafte na svjetskom tržištu, a ne zbog povećanja nameta.


Nel Pavletic/PIXSELL

Aranžman s MMF-om je istekao, ali otvara se pitanje da li je došlo vrijeme da Srbija počne samostalno voditi ekonomsku politiku ili je i dalje potreban strani kontrolor i financijski policajac, koji će nadgledati trošenje iz državne blagajne i provođenje ekonomskih reformi.

Zaključivanje bilo kakvog novog aranžmana s MMF-om, znači da Srbija šalje poruku stranim kreditorima i investitorima da nema vlastiti kapacitet za samostalno vođenje ekonomske politike i daljenje ekonomske reforme.

MMF je, uglavnom, potreban onim zemljama - članicama koje imaju problema s "makroekonomskom neravnotežom", ali ne može pomoći kod provođenja strukturnih reformi.

Srbija je provela fiskalnu konsolidaciju i stabilizaciju, po savjetima i diktatu MMF-a, a sada slijede razvoj i strukturne reforme. Budući da MMF ima mandat u provođenju stabilizacije, neće biti od neke pomoći kod razvojnih projekata i reforme poduzeća, jer to rade druge međunarodne financijske institucije. Njegovi krediti za strukturno prilagođavanje (koji trebaju biti u domeni Svjetske banke), pokazali su se prilično neefikasnim u sprječavanju valutnih kriza i osiguranju stabilnog privrednog rasta u prezaduženim zemljama.

Fisklana displina koju traži MMF ne omogućava privredni rast, a dokaz za to je, kako kažu pojedini ekonomski analitičari, da je Srbija za posljednjih sedam-osam godina imala stopu privrednog rasta od samo 0,8 do 0,9%, što je najmanje u našoj regiji.

Međutim, u posljednje vrijeme, trpeći velike kritike širom svijeta zbog svog rigidnog i neuspješnog pristupa rješavanju problema zaduženih zemalja, MMF je počeo uvoditi razne nove financijske "olakšice i instrumente", koji su, prije svega, u nadležnosti Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i dr.

Time je počeo širiti polje svoje djelatnosti, što na određeni način odstupa od njegovog Statuta (članak I.), koji mu omogućava da djeluje prvenstveno u monetarnoj sferi i fiskalnoj sferi. Glavna funkcija MMF-a je da osigura privremenu financijsku podršku njegovim članicama, kako bi otklonile "fundamentalnu" neravnotežu platne bilance.

Naša je zemlja imala, do sada, dosta razvijenu financijsku suradnju s MMF-om. Sredstva MMF-a koristila su se za podršku vladinom ekonomskom programu i deviznim rezervama zemlje i bilo je više kreditnih aranžmana s ovom financijskom institucijom. Redovna suradnja Srbije s MMF-oma odvija se u okviru godišnjih konzultacija po članu IV. Statuta ove institucije.

Srbija, ipak, ni ubuduće neće moći bez suradnje s MMF-om i pored niza slabosti koje iskazuje ova međunarodna financijska institucija, jer nije sposobna ni ekonomski dovoljno jaka da sama provede ekonomske programe i nužne reforme.

Autor: dr sc. Dejan Jovović
Znanstveni savjetnik - redovni član Znanstvenog društva ekonomista Srbije

 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox