Znanje je osnovna vrijednost vašeg poduzeća

Ideja da znanje ima određenu vrijednost potječe još iz antičkih vremena. Platon je, između ostalih, raspravljao o vrijednosti znanja, a Juvenal je još u 1. stoljeću rekao: „Svi žele znati, ali nitko nije spreman platiti cijenu.” Harvey Firestone još je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće povezao znanje i poslovanje izjavivši: “Misao, a ne novac, je pravi poslovni kapital.” Takva misao dolazi od poslovnog čovjeka čije je poduzeće preživjelo dva svjetska rata i veliku depresiju tridesetih godina. To ima svakako svoju težinu pa se isplati učiti.


Svi mi mislimo kako cijenimo znanje. No je li uistinu tako? Zapitajte se koliko stvarno ulažete u vlastito i znanje vaših djelatnika. I financijski i vremenski. Osiguravate li vašim djelatnicima dovoljno vremena da se posvete stjecanju novih znanja? Promjene su u današnje vrijeme rapidne i svatko tko ne drži korak brzo će izgubiti trku. Današnja ekonomija zahtijeva vrlo visoki udjel znanja u proizvodima i uslugama. Udio se toliko povećao da je postao dominantna vrijednosti za kupca. Pomak ka znanju kao glavnom izvoru vrijednosti temelj je današnje ekonomije.

Znanje je zapravo jedina dugoročna garancija uspjeha nekog poduzeća. Pa ipak, često ga uzimamo zdravo za gotovo. Mislimo kako je dovoljno povremeno nešto pročitati.

Ili da se naši djelatnici moraju sami pobrinuti za svoje kontinuirano usavršavanje i učenje. Način poslovanja može se mijenjati, ali upravo znanje je ono koje nam uvijek može osigurati konkurentsku prednost. Živimo u doba kada podaci i informacije imaju posebnu vrijednost. Znanje predstavlja imovinu više nego ikada prije. Teško ga mjeriti budući da je ta imovina nematerijalna. Zbog toga ljudski resursi imaju veliki izazov kako njima upravljati.

 

Implicitno i eksplicitno znanje

Naše znanje rezultat je naših iskustava i sadrži standarde prema kojima procjenjujemo signale iz okoline. Ono nam pomaže da stječemo nova znanja, uvide, radimo pametnije i bolje, dolazimo do novih ideja. Temeljem našeg znanja, između ostalog, prosuđujemo i donosimo odluke. Ono osigurava podlogu za našu viziju, daje krila našoj kreativnosti i idejama. Pomaže nam da stvaramo dodanu vrijednost. Zbog svega toga je bitno kojim znanjima raspolažu i pojedinci u poduzeću i poduzeće kao cjelina. U poduzeću se znanje odražava kroz dokumente i rutine, kroz pisane ili prešutne usvojene prakse i norme ponašanja.

Eksplicitno znanje je znanje koje se lako može zapisati poput patenata, formula ili projektnih nacrta. Ono može donijeti konkurentsku prednost, ali takva prednost neće dugo trajati jer to znanje drugi mogu lako kopirati. Implicitno znanje još je manje materijalno od eksplicitnoga, njega zapravo nismo svjesni. Ali je zato duboko ugrađeno u način poslovanja nekog poduzeća i u njegovu korporativnu kulturu. Implicitno znanje obuhvaća odnose, norme i vrijednosti. Zato ga je teže precizno opisati, te stoga i kopirati. Zbog toga, ono može predstavljati dugoročnu konkurentsku prednost na tržištu.

Stoga je bitno da se znanje o odnosima s klijentima, o konkurentima, razvoju proizvoda, načinima rada kola kroz poduzeće. Eksplicitno i implicitno znanje bitno je prenositi, a njegovo širenje je temelj organizacijske kulture vašeg poduzeća. Jedino ćete na taj način uistinu potaknuti vaše djelatnike da preuzimaju inicijativu. Kada su upoznati sa svim činjenicama, s pozadinskom pričom, razlozima i svrhom. Kada znaju što želite postići. I kada znaju da vam je stalo do njihovog znanja i njihovog razvoja.

 

Bolji rezultat uz bolje znanje

Christopher G. Myers je profesor na Harvard Business School. On upozorava da se poduzeća previše oslanjaju na prenošenje znanja putem promatranja i kopiranja. I dok se neka znanja mogu tako prenijeti, većina poslovanja je ipak daleko kompleksnija. Poduzeća sve više riskiraju da im ključni djelatnici ostanu loše obučeni jer se zanemaruje implicitna, prešutna upućenost koja utječe na način kako netko obavlja svoj posao. Novozaposlena osoba, osoba koja uči može kopirati i greške svojih prethodnika ili jednostavno slijediti procedure koje možda ne odgovaraju osobinama tog pojedinca ili njihovim stečenim vještinama.

Razumljivo je da ste kao menadžer zabrinuti hoće li izdvajanje vremena za stjecanje znanja rezultirati u izgubljenim satima i produktivnosti. Posebno ako vas rokovi pritišću sa svih strana. Ipak, razmjenom ideja i znanja u poduzeću potaknut ćete inovativnost i kreativnost u vašim radnicima. To će ih nadahnuti ih i energizirati. Razmjenom znanja osigurava se također interfunkcionalna stručnost koju neki smatraju presudnom u današnje globalno doba. Naš um prihvaća samo one ideje koje već imaju određeni okvir u našem postojećem znanju. Ostale će odbaciti kao nepoželjne ili neostvarive. Stoga nam nova znanja otvaraju pogled na potencijalne inovativne ideje. Ono je danas sastavni dio vrijednosti više nego ikada. Razumijevanje i upravljanje znanjima poduzeća omogućava da stvorite vrijednost unutar vaše organizacije.

Znanje je moć. Ali sebično čuvanje znanja kako bi se moć zadržala u vlastitim rukama postalo je potpuno zastarjelo i neproduktivno. Naprotiv, razmjena znanja sve više postaje misao vodilja.

Zato potičite stjecanje znanja kod svakog pojedinog radnika u svom poduzeću. Samo tako ćete doći do spoznaje je li vaše poduzeće na pravom putu. Saznat ćete koristite li svoje resurse na ekonomičan i smislen način. Razumjet ćete puno bolje svoj položaj na tržištu, a to će doprinijeti većoj konkurentnoj prednosti i potaknuti vaš poslovni uspjeh!

Autor: Igor Pureta
Izvor: www.igorpureta.com

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox