Na godišnjoj razini i bruto i neto plaća bilježe nominalan rast, ali i pad u realnim iznosima. Tako je prosječna neto plaća na

godišnjoj razini porasla za svega 7 kuna, odnosno za minimalnih 0,1% nominalno. Međutim, korigira li se godišnja nominalna stopa rasta prosječne neto plaće stopom inflacije (mjerene indeksom potrošačkih cijena) ona realno bilježi pad od 2,5% na godišnjoj razini (godišnja stopa inflacije u travnju iznosila je 2,6%).

Prosječna bruto plaća je za samo 17 kune, odnosno za 0,2% viša nego u travnju prošle godine, dok u realnim iznosima bilježi pad od 2,4%. Pad neto i bruto plaće u travnju zabilježen je unatoč pozitivnim kretanjima broja nezaposlenih, odnosno njegovom padu u odnosu na ožujak zbog pojačane potražnje za sezonskim radnicima.

S druge strane, izostanak realnog rasta plaća na godišnjoj razini odražava nastavak negativnih trendova na tržištu rada u odnosu na prošlu godinu i rast razine cijena. Naime, rast stope PDV-a te poskupljenje javnih i komunalnih usluga, smanjuju realnih dohodak stanovništva i kupovnu moć.

Prema svibanjskim podacima s tržišta rada i stopi inflacije, ne treba isključiti mogućnost blagog rasta plaća na mjesečnoj razini, no rast potrošačkih cijena dodatno se intenzivirao, a nezaposlenost na godišnjoj razini raste pa će plaće u realnom izrazu na

godišnjoj razini i dalje padati, smatraju analitičari RBA. (jk)