Treba li ustrajati na strategijama koje ne daju rezultate?

Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike za 2013. - 2015. i Strategija Vladinih programa za 2013. - 2015. ne ulijevaju puno nade u uspjeh najavljenih reformi jer nije dovoljno kao cilj postaviti veće ubiranje prihoda i navodno smanjivanje rashoda, bez naznaka stvarnih strukturnih reformi, ocjenjuje ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott u osvrtu na smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013. - 2015.

Vladina strategija i smjernice nude istu viziju i ciljeve koje je HDZ-ova Vlada ponudila za razdoblje 2010. - 2012., odnosno svojevrsni status quo, ističe Ott te se pita treba li ustrajati na strategijama koje očito ne daju rezultate.

Vlada predviđa ekonomski rast od 0 posto u 2012., 1,8 posto u 2013., 3 posto u 2014. i 3,5 posto u 2015., što je preoptimistično, pogotovo za prve dvije godine, ali je istovremeno i preskromno.

Zbog nepripremljenosti nove Vlade za preuzimanje vlasti 2012. je izgubljena, ali nakon niza loših godina tako skromna povećanja BDP-a, kada bi se i ostvarila, neće nas daleko dovesti.

Drastični zaokreti nemogući

Da drastični zaokreti nisu nemogući, najbolje pokazuju Estonija, Latvija i Litva koje su 2009. u odnosu na 2008. imale pad BDP-a od 16 posto, ali su zato 2011. u odnosu na 2010. ostvarile rast od 6,3 posto, ističe Ott.

Vlada najavljuje "odlučnost u provedbi fiskalne konsolidacije i poštivanju Zakona o fiskalnoj odgovornosti, pri čemu će nastaviti s prelaskom s direktnih na indirektne poreze i dalje rasterećivati porezni trošak rada".

Fiskalna konsolidacija je neophodna, no problem je što su indirektni porezi (PDV i trošarine) u Hrvatskoj već vrlo visoki, porez na imovinu je direktni a ne indirektni porez, a rasterećenje poreznog troška rada je nemoguće bez istinskih i dubinskih strukturnih reformi na rashodnoj strani proračuna.

Privatizacija i jača uloga privatnog sektora se ne spominju, a očita je usmjerenost na državnu intervenciju, pa čak i u stvaranju optimalnog ozračja za razvoj konkurentnoga gospodarstva, naglašava Ott.

Zaostajemo po lakoći poslovanja

U stvaranju optimalnog ozračja za razvoj konkurentnog gospodarstva Vladina "Biblija" trebala bi biti publikacija Svjetske banke "Doing Business", jer njihova ljestvica lakoće poslovanja pokazuje da su zemlje u kojima je najlakše poslovati najčešće i ekonomski najuspješnije.

Hrvatska je po lakoći dobivanja građevinskih dozvola 143. u svijetu, po zaštiti ulagača 133., registraciji vlasništva 102., prekograničnoj trgovini 100., pa se valja nadati da će novi ljudi postavljeni po ministarstvima i agencijama imati dovoljno znanja, iskustva i odlučnosti da Hrvatsku brzo pomaknu na toj ljestvici. To nije "nemoguća misija" jer je, primjerice, Latvija 21., a Estonija 24. u svijetu po lakoći poslovanja.

Kad bi se u Hrvatskoj olakšalo poslovanje, onda se i predviđeni skromni rast BDP-a ne bi trebao temeljiti na "pokretanju investicijskog ciklusa šireg javnog sektora", već bi bilo znatno više privatnih investicija, a ne bismo toliko ovisili ni o nastavku povoljnih gospodarskih kretanja u okruženju.

Gotovo isključivo oslanjanje na "doprinos bruto investicija u fiksni kapital gospodarskom rastu" ne ulijeva nadu da će se taj rast zaista i ostvariti. Država treba stvarati povoljne uvjete koji će potaknuti privatne investicije, a ne sama investirati, kaže Ott.

Iako u smjernicama piše da će glavni teret fiskalne konsolidacije biti na strani rashoda, tj. da će se radi poštivanja Zakona o fiskalnoj odgovornosti smanjivati udjel rashoda proračuna opće države u BDP-u za najmanje 1 postotni bod godišnje, ipak se iz godine u godinu predviđa rast tih rashoda (sa 138,5 milijardi kuna u 2012. na 148 milijardi kuna u 2015.).

Ako se ne ostvare državne investicije i nastavak povoljnih gospodarskih kretanja u okruženju na kojima se temelji rast BDP-a, teško će se moći poštivati Zakon o fiskalnoj odgovornosti, pa Ott smatra neoprostivim što nije planirano stvarno smanjivanje rashoda u apsolutnim brojkama, već samo relativno, u postotku BDP-a.

Rast rashoda

Ukupni rashodi državnog proračuna će, kao i rashodi proračuna opće države, iz godine u godinu rasti (sa 117 milijardi kuna u 2012. na 127 milijardi kuna u 2015.). Budući da su rashodi za otplate kamata i glavnica dugova, uplate u proračun EU-a i subvencije brodogradnji zadani i ne mogu se smanjivati, drastičnija smanjenja bi se očekivala u rashodima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te za zaposlene, koji u čitavom razdoblju iznose oko 70 posto ukupnih rashoda poslovanja.

No, rashodi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje će iz godine u godinu rasti, za zaposlene će se smanjiti samo 2013. u odnosu na 2012., a inače će stalno rasti. Za neophodna smanjenja rashoda potrebna je vizija i strategija suštinskih reformi, koje nema ni u strategiji niti u smjernicama, upozorava Ott. (Hina/jk) 

 

Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox