Državni zavod za statistiku objavio je da je, prema konačnim podacima, bruto domaći proizvod Hrvatske u prvom tromjesečju pao 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kao što je pokazala i prva procjena prije mjesec dana.

Izdaci za potrošnju države pali su u prvom tromjesečju za 1,5 posto na godišnjoj razini, dok su bruto investicije u fiksni kapital pale za 2,8 posto. Prema sastavnicama potrošnje, očekivano je najsnažniji pad zabilježen kod bruto investicija u fiksni kapital, na što je upućivao pad obujma građevinskih radova i industrijske proizvodnje. Pad investicija od 2,8 posto predstavlja nastavak negativnog trenda već 13. tromjesečje zaredom. S obzirom da su rashodi države u prvom tromjesečju smanjeni, negativan doprinos je očekivano ostvarila i državna potrošnja koja je pala za 1,5 posto, navode analitičari Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Prema podacima DZS-a, izdaci za potrošnju kućanstava, što je najveća kategorija u BDP-u, pali su u prvom kvartalu za 0,3 posto, dok su izdaci za potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima pali za 0,5 posto. S druge strane, izvoz roba i usluga porastao je u prvom tromjesečju 2,4 posto na godišnjoj razini dok je uvoz ojačao 1,1 posto.

Iako smo očekivali da bi doprinos osobne potrošnje kućanstava mogao biti blago pozitivan, on je blago negativan uz godišnju stopu pada od 0,3 posto. Negativni trendovi ublaženi su jedino rezultatima neto izvoza, s obzirom da je izvoz roba i usluga zabilježio nešto višu stopu rasta od uvoza roba i usluga. Tako su nepovoljna kretanja u robnoj razmjeni - blagi nominalni pad robnog izvoza uz istovremeni blagi nominalni rast robnog uvoza - nadoknađena povoljnim kretanjima na računu usluga, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

Gospodarstvo opet u recesiji 

S obzirom da je u četvrtom lanjskom tromjesečju BDP pao 0,4 posto, daljnji pad gospodarstva na početku ove godine znači da je ponovno utonulo u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom. Bruto dodana vrijednost (BDV) u prvom je tromjesečju, u odnosu na isti lanjski kvartal, realno manja za 2 posto. Pritom je rast BDV-a zabilježen u poslovanju nekretninama, za 1,1 posto na godišnjoj razini. U segmentu stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti BDV je porastao za 3,3 posto, dok je u segmentu javne uprave i obrane, obrazovanja, te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi ojačao za 0,8 posto.

S druge strane, realni pad bruto dodane vrijednosti ostvaren je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, za 0,8 posto. U prerađivačkoj industriji, rudarstvu i vađenju te ostaloj industriji BDV je pao za 6 posto, a u građevinarstvu za 12,1 posto. U trgovini, prijevozu i skladištenju te smještaju, pripremi i usluživanju hrane BDV je pao za 0,8 posto, a u segmentu informacija i komunikacije za 2,7 posto. U financijskoj i djelatnosti osiguranja zabilježen je pad BDV-a za 1,1, a u ostalim uslužnim djelatnostima za 0,2 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Većina makroekonomista očekuje nastavak slabosti gospodarstva i u drugom tromjesečju, dok u drugom dijelu godine, zbog najavljenih investicija Vlade i dobre turističke sezone, očekuje jačanje gospodarskih aktivnosti, što bi trebalo ublažiti pad od početka godine.

U ovoj godini očekujemo realni pad BDP-a od 1 posto godišnje, s izraženijim negativnim kretanjima u prvoj polovini godine. Ipak, postoje rizici nešto snažnijeg pada, koji ne ovise samo o domaćoj potražnji, već i o vanjskim čimbenicima. Prvi podaci za drugo tromjesečje upućuju na snažniji pad nego u prvom tromjesečju, a nakon, prema našim očekivanjima, pozitivnog trećeg tromjesečja, zbog utjecaja dobre turističke sezone, zadnje tromjesečje bit će posebno izazovno, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria. (Hina/HT)