Tromjesečni rezulati banaka pokazali su rast kamatnih prihoda banaka te da nema govora o smanjenju kamatnih prihoda, piše Večernji list.

Rast kamatnih prihoda

Tako je u Zagrebačkoj banci neto kamatni prihod rastao 19,7 posto na 757 milijuna kuna, što je za 124 milijuna kuna više nego u prvom tromjesečju prošle godine. Prihodi od naknada i provizija su im se smanjili 6,5 posto na 210,8 milijuna kuna, što je 14 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine.

U Privrednoj banci Zagreb neto kamatni prihod za prva tri mjeseca ove godine povećao se za 17,1 posto, odnosno sa 492,37 milijuna kuna prošle godine na 541,2 milijuna kuna ove godine. U PBZ-u su porasli prihodi od naknada i provizija i to za 5,2 posto na 119,1 milijuna kuna, a za razliku od prošle godine veći su 5,2 posto.

U Erste banci neto kamatni prihod u prvom tromjesečju ove godine rastao je 15,5 posto, sa 362,10 milijuna kuna koliko je iznosio u istom razdoblju lani na 418,06 milijuna kuna. U HPB-u neto kamatni prihodi za prva tri mjeseca ove godine rasli su čak 26,1 posto na 91,06 milijuna kuna.

Ništa u kratkom roku

Iako su banke smanjivale kamate, visina kamatnog prihoda ovisiti i o tome kako se one obračunavaju. U prvom razdoblju otplate kredita dužnik plaća najviše kamata te su i prihodi banke veći. Istodobno tu je i tečajna „shema“; banke koje su imale velik udio kredita u švicarskim francima obračunavaju kamate na veću razliku u tečaju, a i same su kamate na te kredite rasle u proteklom razdoblju, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.
Dodaje da dugoročno možemo očekivati pad kamata, a ulaskom u EU postupno ćemo se izjedanačavati s okruženjem jer će se građani moći zadužiti u inozemstvu, no to se neće dogoditi u kratkom roku. (jk)

Izvor: Večernji list, 15. lipnja 2011.