Kad se govori o AI-ju, svi misle na otkaze, hrvatsko rješenje pokazuje suprotno
Umjetna inteligencija posljednjih se mjeseci sve češće opisuje kao tehnologija koja će snažno uzdrmati tržište rada. Takav strah nije bez osnove. Današnji AI sustavi već mogu preuzeti velik dio ponavljajućih i operativnih zadataka, a procjene o razmjerima automatizacije postaju sve ozbiljnije. No pravo pitanje više nije samo hoće li umjetna inteligencija nekome uzeti posao, nego tko će je znati pretvoriti u alat za rast poslovanja.
Upravo na toj ideji razvijena je inovativna tehnologija hrvatske tvrtke Telum. Njihov AI Growth Engine osmišljen je kao sustav koji malim i srednjim poduzećima omogućuje pristup razini brendinga, digitalnog marketinga i SEO strategije koja je donedavno bila rezervirana uglavnom za velike tvrtke s vlastitim growth timovima. Sustav se povezuje s alatima poput Google Analyticsa i Google Search Consolea, analizira stvarne podatke o ponašanju korisnika, predlaže konkretne poteze za rast, a nakon potvrde vlasnika provodi aktivnosti poput SEO optimizacije, izrade sadržaja i aktivacije promotivnih kanala.
U tome se krije i razlog zbog kojeg priča o umjetnoj inteligenciji ne mora završiti otkazima. Kada tehnologija preuzme dio analitike, rutinskih zadataka i operativne izvedbe, ljudi ne nestaju iz procesa. Naprotiv, ostaju ondje gdje nastaje najveća vrijednost, u odlučivanju, nadzoru, odnosu s klijentima, odgovornosti i razvoju poslovanja. Najveća promjena zato bi se mogla dogoditi upravo ondje gdje je mnogi najmanje očekuju, u malim i srednjim uslužnim tvrtkama koje kroz ovakav sustav prvi put dobivaju mogućnost da vlastito znanje pretvore u model koji može opslužiti višestruko veći broj klijenata bez proporcionalnog rasta troškova.
Koliko takav pomak može biti konkretan, pokazuje podatak da je tijekom testnog razdoblja korištenja hrvatskog enginea čak 87 posto subjekata povećalo produktivnost, prodaju i broj zaposlenih, ističe čelni čovjek Teluma Mario Ivić.
Za primjer navodi agenciju za nekretnine koja je poslovala stabilno, ali bez ozbiljnijeg iskoraka u rastu jer nije imala vlastiti marketing tim ni kapacitet za sustavan digitalni razvoj. Uvođenjem AI sustava koji analizira podatke s web stranice, prepoznaje koje usluge imaju najveći tržišni potencijal te radi na sadržaju, SEO-u, društvenim mrežama i digitalnoj promociji, u prvih osam mjeseci ostvaren je rast online vidljivosti veći od deset puta. Kada se takav priljev novih klijenata stabilizira kroz nekoliko mjeseci, rast prihoda više nije samo pitanje bolje učinkovitosti postojećeg tima, nego i vrlo konkretan razlog za zapošljavanje dodatnih osoba u administraciji, podršci ili obradi klijenata. U tom slučaju AI nije zamijenio ljude, nego je stvorio uvjete da ih tvrtka kroz primjenu Telumova enginea realno treba više, navodi Ivić.
Takav razvoj događaja sve je manje teorija, a sve više tržišna logika. Istraživanje objavljeno u Quarterly Journal of Economics pokazalo je da AI asistencija u korisničkoj podršci povećava produktivnost zaposlenika u prosjeku za 15 posto.
To znači da se uz pomoć umjetne inteligencije postojeći tim može brže nositi s većim opsegom posla, a upravo takva učinkovitost često je prvi korak prema rastu prodaje i kasnijem širenju tima.
Istodobno, OECD upozorava da je primjena umjetne inteligencije među malim i srednjim poduzećima još uvijek relativno niska, iako raste. Između 2020. i 2024. udio tvrtki koje koriste umjetnu inteligenciju u državama OECD-a porastao je s 5,6 posto na 14 posto, uz zaključak da AI može pozitivno utjecati na produktivnost SME sektora. To pokazuje da tržište još nije zasićeno, nego se tek nalazi na početku ozbiljnije transformacije. Prednost će pritom imati oni koji prvi uspiju pretvoriti vlastito znanje u standardiziran, skalabilan i tehnološki podržan sustav.
Upravo tu dolazi do izražaja nova podjela na tržištu. Neće pobijediti oni koji tek povremeno koriste AI alate, nego oni koji uz njih uspiju izgraditi vlastitu infrastrukturu znanja. Razlika se sve manje vidi između tvrtki koje imaju pristup umjetnoj inteligenciji i onih koje ga nemaju, a sve više između onih koje su svoje znanje pretvorile u održiv i tehnološki podržan sustav te onih koje i dalje isključivo prodaju sate rada. Prve mogu rasti bez proporcionalnog povećanja troškova, dok druge ostaju znatno osjetljivije na tržišne pritiske.
Zato se rasprava o umjetnoj inteligenciji danas više ne može voditi samo kroz prizmu straha. Globalne projekcije već pokazuju da tehnološke promjene ne moraju nužno značiti neto pad zaposlenosti. World Economic Forum procjenjuje da će do 2030. nastati 170 milijuna novih radnih mjesta, dok će 92 milijuna biti ugašena, što znači neto rast od 78 milijuna poslova.
U takvom okruženju najveću priliku neće imati oni koji bježe od AI-ja, nego oni koji ga prvi pretvore u konkretnu tržišnu prednost.
Hrvatski primjer poput Teluma zato je zanimljiviji nego što se na prvi pogled čini. Ne zato što tvrdi da umjetna inteligencija neće promijeniti tržište rada, nego zato što pokazuje da ta promjena ne mora imati za posljedicu val otkaza. Za velik broj malih i srednjih poduzetnika ona bi mogla značiti nešto sasvim drugo, više prodaje, više klijenata, veći kapacitet poslovanja i, na kraju, više prostora za novo zapošljavanje.PS/SM
