Stres - poguban za produktivnost zaposlenika

20/07/2012

Svi smo vrlo dobro upoznati s činjenicom da kroničan stres na radnom mjestu ne pogoduje ničijem zdravlju, no uz sve veća očekivanja i pritisak od strane poslodavava, njemu se vrlo teško oduprijeti pa je on postao svakodnevnica za većinu zaposlenika, piše Businessinsider.

Shlomo Breznitz, kognitivni psiholog i autor knjige o mozgu, ističe kako su zdravstveni troškovi za zaposlenike koji su na radnom mjestu bili izloženi stresu čak 46 posto veći nego za one koji nisu bolovali od kroničnog stresa. Po osobi, to bi iznosilo čak 600 dolara više.

S najvećim se prijetnjama od stresa suočavaju oni zaposlenici koji obavljaju više poslova odjednom, tzv. multitasking, koji se stalno prebacuju s jednog zadatka na drugi, što koči njihovu memoriju pa ona postaje sve kraća. Puno je bolje i funkcionalnije usredotočiti se na jedan zadatak i obaviti ga do kraja te se tek potom prebaciti na obavljanje sljedećeg zadatka.

Stres postaje sve veći jer ljudi rade sve veći broj sati, a i intenzitet samog posla se povećao. Broj radnih sati povećavao se i prije nego je nastupila ekonomska kriza. No sada je pritisak još veći jer kompanije od svojih zaposlenika očekuju da, osim obavljanja svojih radnih zadataka, obavljaju i posao koji je ranije obavljao netko drugi, smatra Breznitz.

Problem se javlja i zbog činjenice da su ljudi sve više opsjednuti svojim digitalnim uređajima. Zaposlenici dodatno opterećuju sami sebe slanjem i primanjem digitalnih poruka. Ako se koriste umjereno, digitalni nam uređaji mogu olakšati i ubrzati obavljanje nekog posla, no pretjerana opsesija sa tehnološkim čudotvorcima dodatno opterećuje radnika te ga dovodi do stanja u kojem radi i do 24 sata na dan. Naime, uz posjedovanje pametnih telefona dostupni ste svima i svakome, osobito svom poslodavcu koji vas može kontaktirati u bilo kojem trenutku, bilo putem poziva, poruke ili maila.

Unatoč sve većem broju radnih sati, današnji zaposlenici brkaju naporniji rad sa pametnim radom.
Kompanije od zaposlenika traže da budu kreativni i samoinicijativni, a opterećuju ih sa prevelikim brojem radnih zadataka što je pogubno za svježinu uma koja je potrebna da bi bili kretivni. Ne možemo baš puno radno vrijeme teško raditi te istodobno i kreativno razmišljati. Jer upravo to šteti našem djelovanju te utječe na izgaranje sve one kreativnosti, napominje Breznitz.

Trebaju nam energija i interakcija. Potrebni su nam teži i problematični zadaci kojima ćemo izazvati svoj mozak te mu na taj način pružiti svojevrstan mentalni trening. Mozak je potrebno trenirati da bi što efikasnije funkcionirao i ostvariovao performanse, baš kao što je tijelu potreban fizički trening za, primjerice, ostvarivanje što boljih rezultata na Olimpijskim igrama. No u ničemu se ne smije pretjerivati. Naime, ako preopteretite svoj mozak to u konačnici ima pogubno djelovanje, a rezultati su u tom slučaju poražavajući. I to vrijedi, kako za mentalno, tako i za fizičko zdravlje, navodi psiholog.

Osim toga, ističe da, biološki, mozak nije predoređen da istodobno obavlja dvije stvari te to uzrokuje visoku razinu stresa. S obzirom na to da ne možemo procesuirati toliku količinu informacija, a ipak ustrajemo na tome, konstatno moramo obnavljati i učiti jedne te iste stvari jer nam memorija postaje sve slabija. To je vrlo neefikasno i nosi visoke troškove, kako zaposleniku, tako i kompaniji u kojoj radi, prenosi poslovni.hr.

Da bi se riješili ti problemi, Breznitz predlaže sljedeće:

Uzmite si svaki dan malo vremena da biste stvari doveli u red. Nemojte dopustiti da digitalne poruke upravljaju vašim životom, te da ga unište. Izađite malo iz bučnog ureda. Razgovarajte s ljudima o stvarima koje se ne tiču posla, isto tako, čitajte o nečemu nevezano uz vaše radne zadatke. (sh)

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox