S najvećim se prijetnjama od stresa suočavaju oni zaposlenici koji obavljaju više poslova odjednom, tzv. multitasking, koji se stalno prebacuju s jednog zadatka na drugi, što koči njihovu memoriju pa ona postaje sve kraća. Puno je bolje i funkcionalnije usredotočiti se na jedan zadatak i obaviti ga do kraja te se tek potom prebaciti na obavljanje sljedećeg zadatka.

Stres postaje sve veći jer ljudi rade sve veći broj sati, a i intenzitet samog posla se povećao. Broj radnih sati povećavao se i prije nego je nastupila ekonomska kriza. No sada je pritisak još veći jer kompanije od svojih zaposlenika očekuju da, osim obavljanja svojih radnih zadataka, obavljaju i posao koji je ranije obavljao netko drugi, smatra Breznitz.

Problem se javlja i zbog činjenice da su ljudi sve više opsjednuti svojim digitalnim uređajima. Zaposlenici dodatno opterećuju sami sebe slanjem i primanjem digitalnih poruka. Ako se koriste umjereno, digitalni nam uređaji mogu olakšati i ubrzati obavljanje nekog posla, no pretjerana opsesija sa tehnološkim čudotvorcima dodatno opterećuje radnika te ga dovodi do stanja u kojem radi i do 24 sata na dan. Naime, uz posjedovanje pametnih telefona dostupni ste svima i svakome, osobito svom poslodavcu koji vas može kontaktirati u bilo kojem trenutku, bilo putem poziva, poruke ili maila.

Unatoč sve većem broju radnih sati, današnji zaposlenici brkaju naporniji rad sa pametnim radom.
Kompanije od zaposlenika traže da budu kreativni i samoinicijativni, a opterećuju ih sa prevelikim brojem radnih zadataka što je pogubno za svježinu uma koja je potrebna da bi bili kretivni. Ne možemo baš puno radno vrijeme teško raditi te istodobno i kreativno razmišljati. Jer upravo to šteti našem djelovanju te utječe na izgaranje sve one kreativnosti, napominje Breznitz.

Trebaju nam energija i interakcija. Potrebni su nam teži i problematični zadaci kojima ćemo izazvati svoj mozak te mu na taj način pružiti svojevrstan mentalni trening. Mozak je potrebno trenirati da bi što efikasnije funkcionirao i ostvariovao performanse, baš kao što je tijelu potreban fizički trening za, primjerice, ostvarivanje što boljih rezultata na Olimpijskim igrama. No u ničemu se ne smije pretjerivati. Naime, ako preopteretite svoj mozak to u konačnici ima pogubno djelovanje, a rezultati su u tom slučaju poražavajući. I to vrijedi, kako za mentalno, tako i za fizičko zdravlje, navodi psiholog.

Osim toga, ističe da, biološki, mozak nije predoređen da istodobno obavlja dvije stvari te to uzrokuje visoku razinu stresa. S obzirom na to da ne možemo procesuirati toliku količinu informacija, a ipak ustrajemo na tome, konstatno moramo obnavljati i učiti jedne te iste stvari jer nam memorija postaje sve slabija. To je vrlo neefikasno i nosi visoke troškove, kako zaposleniku, tako i kompaniji u kojoj radi, prenosi poslovni.hr.

Da bi se riješili ti problemi, Breznitz predlaže sljedeće:

Uzmite si svaki dan malo vremena da biste stvari doveli u red. Nemojte dopustiti da digitalne poruke upravljaju vašim životom, te da ga unište. Izađite malo iz bučnog ureda. Razgovarajte s ljudima o stvarima koje se ne tiču posla, isto tako, čitajte o nečemu nevezano uz vaše radne zadatke. (sh)