Branko Pavlović: Naučimo da treba biti realan, ali i iskoristiti prilike

Da bi bili REALNI, uspješni, izvrsni moramo dosljedno IGRATI SVOJU IGRU

Početkom prošle godine, cijeli svijet je gledao na specijalno izvješće „globalno zatopljenje od 1,5 stupnjeva C“ IPCC-a. Spomenuti dokument ugledne asocijacije po tko zna koji put ukazao je na ogromnu prijetnju zagrijavanja stručnjaka Zemljine atmosfere, te zaključio kako će ograničavanje rasta temperature od 1, 5 stupanj Celzijus zahtijevati do tada neviđenu suradnju svih stručnjaka nacija i država svijeta. Ne uspijemo, li u tome, klimatske promjene lako bi mogle devastirati ljudsku civilizaciju. I tada, u tom trenutku događa se pandemija, jedna od mnogih latentnih kriza koje prijete, zakucala nam je na vrata i doslovce zaustavila svijet! Unatoč tome što su znanstvenici i stručnjaci, isto tako kao i u slučaju klimatskih promjena, godinama upozoravali na to što nas čeka.

Covid opstanak, oporavak i rast

S obzirom na razmjere korona krize, mnogi stručnjaci, znanstvenici, konzultanti a i tvrtke same rade scenarije i modele kako opstati, poslovati i razvijati se. Od početka krize fokusirali su se na prepoznavanje glavnih gospodarskih kretanja, rizika za poslovanje, te na različite scenarije koji se mogu razviti na kratkom, srednjem i dugoročnom horizontu. Svi oni, pokušavaju da uz maksimalno veliki broj ulaznih parametara zaključiti u kojem se smjeru kriza i njezin utjecaj mogu razvijati. Tako u pravilu cijelu krizu dijele u tri faze. Kako opstati (prvi odgovor na krizu), oporavak i rast nakon prolaska udara krize. Svaka faza zahtjeva različite ciljeve, aktivnosti i različit fokus. Uz to dodatno razvijaju i glavne scenarije prema razini utjecaja krize. Mnogi, kao i Delloite, razlikuju tri glavna scenarija OLUJA, TORNADO i TSUNAMI.

Oluja je optimistična slika, kako će kriza biti kratkoročna, kako zdravstvena tako i gospodarska. Tornado je srednje loš scenariji, srednje loša slika krize, koji se trenutačno odvija, unutar kojeg se virus vratio, drugi i treći val, te isto tako vratio sve nas u zdravstvenu i gospodarsku krizu iz proljeća 2020. Najlošiji scenarij tsunami, nažalost, isto je tako dosta blizu (vidimo samo Indiju, Brazil itd.), unatoč cjepivu, s 20 mjeseci dugom zdravstvenom i gospodarskom krizom koja će narušiti veliki broj gospodarskih sektora i pokrenuti snažnu gospodarsku globalnu krizu.

U takvom okruženju, opravdano se pred sve tvrtke postavljaju pitanja i na njih se intenzivno traži odgovor. Koja je tvrtka najbolja? Pitanje je to za milion kuna a možda i za milion dolara. Koji je poslovni sustav najbolji za korisnike, koji za partnere i dobavljače, koji za zaposlenike, a koji za društvenu zajednicu?

Možda su vlasnici i uprava zadovoljni profitabilnošću, ali zaposlenici nisu svojim plaćama. Ili su potrošači zadovoljni cijenama, ali kratkih rukava ostaju dobavljači. Kombinacija je mnogo i načina ocjenjivanja uspješnosti. U takvim uvjetima, uvjetima TORNADA (na sreću nismo u TSUNAMIU, moramo vjerovati i učiniti sve da do toga ne dođe) poduzetnici su na postavljena pitanja – IZAZOVE obvezni odgovoriti uvođenjem i njegovanjem koncepata za kontinuirano i uravnoteženo upravljanje promjenama, unapređenjima i usavršavanjima složeni i vrlo ozbiljni problemi više se nikako ne mogu rješavati uz „business as usual„ nego sustavnim rješenjima usklađenim s dugoročno održivim globalnim razvojem.

Pred tvrtke, pred poduzetnike, postavlja se zahtjev ne samo kontinuirane uspješnosti već IZVRSNOSTI, inzistira na primjeni znanja potrebnih da se uči brže od konkurenata, bolje razumiju i uzimaju u obzir okolnosti iz vanjskog i unutarnjeg okruženja, efikasno upotrebljavaju zaposlenici i resursi u organizaciji na realizaciji inovacija i dobro odabranih efektnih rješenja namijenjenih ciljanom tržištu.Tvrtke i poduzetnici koji uspijevaju u dobu kaosa (a mi jesmo u svojevrsnom kaosu) kao reda fleksibilne su, inovativne, prilagodljive i prihvatljive. Uspješnost, kao i izvrsnost je širok pojam. U poslovanju se tumači u sposobnosti segmentacije (fokusiranje na dijelove tržišta i klijente s prihvatljivom ekonomskom koristi) i diferenciranje (stvaranje nečeg drugačijeg i boljeg). Tvrtke i poduzetnici sustavno i doslovno moraju igrati svoju igru (provoditi svoju strategiju), prepoznavati i razumjeti prilike i prijetnje iz okoline, te uzimajući u obzir mogućnosti i temeljne vrijednosti organizacije (tvrtke) i ljudi kreirati i, uvoditi i provoditi pobjedničke strategije.

Četiri su temeljna ekonomska načela uspješnog (održivog ) poduzetništva:

-Načelo trajnosti i kontinuiteta poslovanja je trajna aktivnost, što obvezuje vlasnike, upravu i menadžere da osiguraju dugoročne, dobre i uravnotežene odnose s dionicima.

-Načelo stabilnosti: usredotočenost na odabir prave poslovne orijentacije i strategije.

-Načelo racionalnosti: težnja da se u realizaciji poduzetničke ideje ostvare rezultati u određenoj jedinici vremena uza što manje ulaganja i troškova ostvare što bolji rezultati.

-Načelo likvidnosti: kvaliteta poslovanja uvijek se potvrđuje i sposobnošću podmirenja obveza, i njih se poduzetnici i tvrtke moraju pridržavati za primjenu koncepta uspješnosti/izvrsnosti  u konceptu „igraj svoju igru„ kako bi ostvarili kratkoročne, srednjoročne i dugoročne rezultate.

Za primjenu koncepta uspješnosti/izvrsnosti (npr. Dalićev slogan dobro nije dobro, potrebno je odlično).

 „Igraj svoju igru„  jedan od dobrih alata kojima se stvaraju preduvjeti za održivu konkurentnost jest “VIRO“- kako to navodi i provodi u život Nikola Nikšić (licencirani procjenitelj i provoditelj koncepta izvrsnosti prema EFQM-ovu modelu).

Taj koncept podrazumijeva identifikaciju i odabir resursa i kompetencija s obilježjima konkurentske prednosti. VIRO je akronim, ističe Nikola Nikšić, od riječi value /vrijednost, /rarity/rijetkost/, imitability /imitiranje  i organization /organizacija.

Svaki od tih pojmova odnosi se na pitanja koja uprava, menadžeri primjenjuju u ocjeni organizacijskih sposobnosti izvrsnosti:

-pitanje vrijednosti: omogućava ili odgovarajuća organizacijska sposobnost ili resurs organizaciji da odgovara na exterene opasnosti i prilike?

-pitanje rijetkosti: posjeduje li već netko od konkurenata određenu sposobnost ili resurs, tj. je li ta sposobnost rijetka?

-pitanje mogućnosti imitiranja: mogu li konkurenti koji ne posjeduju određenu sposobnost (resurs) bez većih troškova i ulaganja dostići te sposobnosti?

-pitanje organizacije: je li sama organizacija postavljena tako da može najbolje iskoristiti raspoložive sposobnosti i resurse?

Stoga, je danas više nego ikad značajna zadaća proučavanja organizacije i organizacijske teorije i teorije igara (vidi prof.dr.R. Fabac: Organizacijska teorija s naglaskom na teoriju igara-prikaz knjige u časopisu Suvremena trgovina br. 2/2021) kao bi tvrtke, uprave i manadžeri, kao i zaposlenici usvajajući principe prosocijalnosti stvarali uvjete za kontinuirani uspjeh i izvrsnost. Naime, četiri su važna područja interesa pri stvaranju preduvjeta za uspjeh i izvrsnost: liderstvo, inovativnost, povjerenje, cjeloživotno učenje.

U vremenu “Tornada„, ne samo pandemije već kompleksnosti izazova globalizacije i digitalizacije, kada tražimo odgovore na pitanja, pametne industrije, pametnih gradova, bolje bi bilo reći SRETNOG MJESTA i (F: Petrić – Sretni gradovi, Rim 1592), dakle današnjim uvjetima poslovanja izvrsni su lideri (a takvi se traže) sposobni biti učenici i istraživači, odmaknuti se od povjesnih pretpostavki. Konstruktivno potiču kreativnu napetost kod drugih da se na stvarnost doista može utjecati, ponašaju se i djeluju IZVRSNO i stvaraju IZVRSNOST. Glavnu pozornost posvećuju svrsi i sustavnoj strukturi, te na jednak način uče i druge da to čine, jer su PROSOCIJALNI. Tako se mijenja pogled na stvarnost, sagledava se iz raznih kutova i osjeća se da na nju može zajednički utjecati.

U razvoju inovativnosti kao sastavnice uspješnosti – izvrsnosti, uz uvjet kvalitetne (odlične) interne komunikacije, otvorenosti i iskrenosti-dakle pune prosocijalnosti, važno je imati točan i jednostavan odgovor jednostavna pitanja povezana s organizacijskom krivuljom vrijednosti (vidi: Organizacijska teorija – s naglaskom na teoriju igara):

-što eliminirati? kojih se aktivnosti i resursa organizacije u koje se ulaže ili koje se troši mora odreći?

-što reducirati? koje aktivnosti i resurse u koje se ulaže ili koje se mora smanjiti u odnosu na postojeću razinu?

-što povećati? koje aktivnosti i resurse u koje se ulaže ili koje se troši mora povećati u odnosu na postojeće stanje?

-što stvoriti? Koje aktivnosti koje do sada nisu provođenje i koji resursi nisu upotrebljavani treba pokrenuti ili nabaviti?

Povjerenje i njegova izgradnja u odnosu na sve dionike snažan je čimbenik koji utječe na to kako se percipira i procjenjuje organizacija/tvrtka. Osnovna je kvaliteta proizvoda i usluge koji se nude na tržištu relativno uravnotežena. Ako su razlike u onome što se kupuje male, važno ostaje od koga se želi kupiti ili surađivati u nekom drugom obliku, kakovi su zaposlenici koji u toj tvrtki/organizaciji rade, želimo se poistovjetiti ili povezati na bilo koji način.

Naš mozak najsnažnije je oružje na planeti zemlja, i u sinergiji sa strukturnim kapitalom (mrežom korisnika i kupaca, inovativnošću i perfektno organiziranim procesima ) tvori intelektualni kapital i dodatno maksimizira svoju moć i izvrsnost. Sinergija cjeloživotnog organizacijskog i individualnog učenja, primjena ekonomije znanja stvara potencijal kojim je nekoliko umova intelektualno i operativno znatno snažnije od pojedinog. Tvrtke/organizacije su sve više obvezne stvarati recepte znanja za stvaranje novih dodatnih vrijednosti, odmicati se od funkcijske strukture i rutine, detaljno pisanih pravila i procedura te preferirati takozvano intelektualno poduzetništvo, uravnoteženi spoj 3 H (hand-hart-head), koji se temelji na djelovanju ljudi, zaposlenika spremnih da djeluju sustavno ali izvan nametnutih pravila – dakle da budu prosocijalni.

Dakle, da bi bili REALNI, uspješni, izvrsni moramo dosljedno IGRATI SVOJU IGRU, prepoznati i razumjeti prilike i prijetnje iz okoline, te kreirati, uvoditi i provoditi pobjedničke strategije na principima prosocijalnosti.  (PS/SM)

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox