Predsjednik Hrvatske narodne stranke (HNS) Radimir Čačić na konferenciji za novinare u Splitu kritizirao jr gradonačelnike Zagreba i Splita Milana Bandića i Željka Keruma jer ne primjenjuju model poticane stanogradnje (POS) kojim država jedan četvorni metar subvencionira na 30-godišnje razdoblje s oko 300 eura tako da se prosječna cijena od 1100 eura po četvornome metru stana smanjuje na prodajnu cijenu od 800 eura.

Tko smije i u kojem gradu priuštiti sebi taj bezobrazluk da građanima uzima novac da bi prodavao nešto što se zove Bandićevi ili Kerumovi stanovi, a da ne rabi državna sredstva koja država daje od 2001. po modelu POS-a? - upitao je Čačić. Istaknuo je kako se pita tko bira te ljude koji ne žele uzeti novac koji država daje za subvenciju. Ovdje ne možemo optužiti premijerku Kosor niti ministra Bačića jer ovdje je krivnja izravno, isključivo i samo na gradonačelniku i nikomu drugom jer je sva izvršna vlast na gradonačelniku - naglasio je Čačić. Također je istaknuo kako će "možda netko jedanput utvrditi" zašto se u Zagrebu i Splitu ne grade stanovi po modelu POS-a te da to nije njegov (Čačićev) posao.

Zagreb je odlučio da to (stanogradnja) ne bude po modelu POS-a i da to ne budu Čačićevi stanovi, pa će biti Bandićevi pa će on graditi po svom modelu. Završilo je tako da je nekoliko milijardi otišlo u dug na Zagrebačkom holdingu, a od cijelog projekta Sesvete na tržištu nije prodano ni pet posto - rekao je Čačić. Po njegovim riječima, u Hrvatskoj je na tržištu "zaleđeno" 20.000 stanova vrijednih oko dvije milijarde i 300 milijuna erura. To je 50 posto ukupne nelikvidnosti u Hrvatskoj, što znači da je polovica od ukupne nelikvidnosti 'zaleđeno' u mrtvim i neiskorištenim stanovima - dodao je Čačić. Za nedavni vladin model o subveniconiranju kamata za 1000 stanova Čačić je rekao kako se njime "dotiče samo pet posto od ukupno 20.000 'zaleđenih' stanova", pri čemu je dodao da je "bolje išta nego ništa". Po Čačićevim tvrdnjama, u građevini, u podsektoru visokogradnje, u posljednje dvije godine u Hrvatskoj je zabilježen pad od 50 posto, što je višestruko više od pada bruto društvenog proizvoda u tom razdoblju od osam posto. (Hina/mš)

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL