Nagli pad potrošnje kućanstava, kao i izvoza i proizvodnje uzeli su danak u gospodarstvu eurozone u posljednjim mjesecima prošle godine, potvrdili su najnoviji podaci statističkog ureda Europske unije, pokazavši razmjere krize koja je na dobrom putu da preraste u ozbiljnu recesiju.

Gospodarske aktivnosti u 17-članoj eurozoni u zadnjem su tromjesečju 2011. smanjene za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izvijestio je danas Eurostat, potvrdivši ranije procjene, objavljene sredinom veljače. Europska kućanstva, pogođena dubokim rezovima u državnoj potrošnji i rastom nezaposlenosti, smanjila su u četvrtom tromjesečju svoju potrošnju za 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, dok se državna potrošnja smanjila za 0,2 posto.

Uvoz u eurozonu istodobno je pao za 1,2 posto, dok je izvoz smanjen za 0,4 posto, pokazali su podaci objavljeni u sklopu drugih Eurostatovih procjena o bruto domaćem proizvodu u četvrtom tromjesečju. Kao odraz slabog poslovnog povjerenja, industrijske aktivnosti u rasponu od proizvodnih do onih u vađenju ruda smanjene su za dva posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, budući da su ojačale zabrinutosti u vezi sposobnosti eurozone da otkloni dužničke probleme. Takve zabrinutosti popustile su nakon što je Europska središnja banka ulila u bankovni sustav više od 1.000 milijardi eura u sklopu dvije operacije dugoročnog refinanciranja, u prosincu i veljači. Smirivanju zabrinutosti pridonijelo je i postizanje političkog dogovora među većinom članica EU-a da će ustrajati u provedbi mjera štednje, što je spustilo troškove zaduživanja Italije i Španjolske na prihvatljive razine.

Čelnik ECB-a Mario Draghi prošli je tjedan izjavio da uočava i stabilizaciju poslovnog povjerenja, premda na niskim razinama, a vodeći dužnosnik EU-a za gospodarstvo Olli Rehn u utorak je ustvrdio da primjećuje znakove poboljšanja u europskom gospodarstvu. Europska komisija ipak očekuje da će eurozona ove godine ući u recesiju, prognozirajući pad BDP-a 17-članog bloka za 0,3 posto u 2012. Postoje, međutim, velike razlike u stopama rasta među zemljama članicama, poglavito između prezadužene Grčke, čija je budućnost neizvjesna, i efikasne izvozno orijentirane Njemačke. Grčkoj najvjerojatnije predstoji još jedna godina recesije, s tim da se povratak rastu ne očekuje prije 2014., dok će Njemačka i Francuska izgleda izbjeći pad gospodarstva u ovoj godini. Razlike su bile vidljive i u zadnjem tromjesečju 2011. kada je Italija, treće najveće gospodarstvo eurozone, zabilježila pad za 0,7 posto, dok je francusko gospodarstvo, drugo po veličini, poraslo za 0,2 posto. (Hina/HT)