Analizirajući prihode i potrošnju hrvatskih umirovljenika, dr. Ivica Urban iz Instituta za javne financije utvrdio je da 28 posto umirovljenika ne uspijeva mirovinom koju prima u cijelosti pokriti svoje troškove, pri čemu su u najlošijoj materijalnoj situacija samačka domaćinstva i ona sa uzdržavanim članovima obitelji.

U javnosti se, ističe, spominju različiti podaci o tome koliko se umirovljenika nalazi u zoni siromaštva pa tako Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) tvrdi da je siromašno oko 80 posto umirovljenika, NHS u svojoj sindikalnoj košarici da pokrivenost troškova mirovinom u Hrvatskoj iznosi oko 60 posto, dok službeni statistički podaci govore da se siromašnima smatra 24,3 posto umirovljenika.

Najviše je, međutim, kućanstava s uzdržavanim članovima, oko 32 posto, pri čemu njih oko 70 posto nema ni 2.000 kuna po članu obitelji, rekao je Urban podsjetivši da je prosječna mirovina u srpnju iznosila 2.156 kuna, da oko 28 posto umirovljenika ima mirovinu između 2.000 i 3.000 kuna, a 23 posto između 1.500 i 2.000 kuna.

Štednja za budućnost

Kad je riječ o budućim umirovljnicima koji danas doprinos za mirovine uplaćuju kroz prvi i drug mirovinski stup, Maja Vehovec iz Instituta za javne financije kazala kako će oni za svoje veće mirovine morati štedjeti, no istraživanje o tome koliko su Hrvati stvarno spremni štedjeti za starost pokazalo je da su toga znatno manje svjesni oni s nižim primanjima i nižeg obrazovanja te nezaposleni, koji često planiraju otići u prijevremenu mirovinu. (Hina/jk)

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL