Istraživanje agencije Hendal o stavovima građana tokom epidemije COVID-19

Od lipnja bilježimo porast straha građana od zaraze COVID-19 koji je u studenom na najvišoj razini od početka mjerenja. Visoka je i zabrinutost zbog jačanja drugog vala epidemije (66%) te zabrinutost za zdravlje starijih (77%).


Nakon naglog povećanja broja zaraženih, raste i strah od zaraze (od 38% u listopadu na 48% u studenom). Ove brojke najviše su od početka mjerenja u ožujku. Zabrinutost zbog jačanja drugog vala epidemije veća je nego strah od zaraze: 66% građana navodi da je zabrinuto ili jako zabrinuto zbog jačanja drugog vala epidemije što je više nego u prošlom mjesecu kada je zbog jačanja drugog vala bilo zabrinuto 59% građana. Također, zabrinutost zbog zdravlja starijih je visoka: 77% građana je zabrinuto ili jako zabrinuto za njihovo zdravlje (naspram 65% u listopadu).

I dalje pada zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije COVID-19 te je najniže od početka istraživanja u ožujku (prosječna ocjena je na razini ocjene 2). Ipak, većina građana se pridržava izrečenih mjera, dok 5% navodi kako ih se ne pridržava.

U studenom je prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije COVID-19 najniže u odnosu na sva dosadašnja istraživanja: 2,44 naspram 2,64 u listopadu (te 2,79 u rujnu, 2,87 u kolovozu, 2,94 u srpnju, 3,15 u lipnju, 3,63 u svibnju, 3,75 u travnju i 4,02 ožujku).

Iako je zadovoljstvo radom mjerodavnih službi nisko, ipak se većina građana (njih 84%) pridržava propisanih mjera dok njih 5% navodi kako ih se ne pridržava. U odnosu na listopad, građani se u većoj mjeri drže propisanih mjera (u listopadu ih se pridržavalo 78%, a nije pridržavalo 7% građana).
Ponovno se povećava percepcija negativnog utjecaja epidemije COVID-19 u odnosu na listopad i to za gotovo sve životne aspekte.

Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u slijedećih godinu dana donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja i to na financijsku situaciju ( 64%, jednako kao u listopadu), osobni život (66% naspram 60% u listopadu) i zaposlenje (47% naspram 43% u listopadu).

Porast percepcije negativnog utjecaja prisutan je i za sve gospodarske pokazatelje. Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (92%), pad gospodarstva općenito (92%), posljedice za turizam (89%), pad zaposlenosti (90%) te visine plaća (73%). Značajan je i porast percepcije lošeg utjecaja epidemije na slobodu kretanja (84%), zdravstvo (85%) i za društveni život (85%).

Iako građani imaju slabo povjerenje u uspješnu organizaciju školske/vrtićke godine, ono je na razini rezultata iz listopada. Među roditeljima raste strah od organizacije većine životnih aspekata u predstojećem razdoblju, naročito oko organizacije primarne zdravstvene skrbi.
Povjerenje u uspješnu organizaciju školske godine na jednakoj je razini iz listopada i iznosi 30%. Predstojeća organizacija života stavlja pred roditelje nove brige. Najviše su zabrinuti zbog organizacije primarne zdravstvene skrbi (70% naspram 55% u listopadu) što je najveći porast zabrinutosti u odnosu na listopad. Veća je zabrinutost u odnosu na listopad i oko zaraze djeteta COVID-19 (65% naspram 57% u listopadu), oko nepoštivanja epidemioloških mjera u školama/vrtićima (58% naspram 47% u listopadu), zabrinutost da je dijete u samoizolaciji, a roditelj mora na posao (55% naspram 42% u listopadu) te oko istodobne nastave i rada od kuće (42% naspram 32% u listopadu). Zabrinutost je na istoj razini kao u listopadu oko organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze (50% naspram 51% u listopadu) te oko organizacije brige o djetetu u slučaju da su u samoizolaciji (48%, jednako kao u listopadu).

Iako nisu svi testirani na COVID-19, ipak čak 23% građana smatra da je u zadnjih 6 mjeseci preboljelo COVID-19.

Bez obzira na dokazan pozitivan test, 23% građana ipak smatra da su u nekom trenutku u posljednjih 6 mjeseci preboljeli COVID-19 (što je dvostruko više u odnosu na rezultate iz listopada) Čak 77% građana navodi kako poznaje nekoga tko je prebolio COVID-19 (u listopadu je to smatralo 52% građana). Što se tiče cijepljenja protiv gripe, 64% građana ne namjerava se cijepiti (61% se tako izjasnilo u listopadu), 20% se namjerava cijepiti (u listopadu je namjeravalo 18%), a 16% još ne zna (u listopadu je bilo 21% neodlučnih).

Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 građana Hrvatske sredinom studenog 2020. KB

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox